Prijedlog mirovinske reforme ministra rada Marka Pavića izazvao je niz polemika među građanima i u stručnoj javnosti, a i koalicijski partneri HDZ-a iskazali su skepsu prema tom modelu. Ministar Pavić je jučer rekao kako se radi o prijedlogu koji tek treba proći analizu i komentare unutar radne grupe, ići u službenu javnu raspravu te proći filtere vladajuće koalicije i Vladine koordinacije. Stoga donosimo pet najvažnijih pitanja i odgovora na temu ovog prijedloga mirovinske reforme.
Zašto premijer Plenković tvrdi da oni koji štede u drugom mirovinskom stupu nemaju pravo na dodatak na mirovinu od 27 posto?
- Zato što se poziva na važeće propise.
Konkretno, poziva se na Zakon o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju.
Iz tih propisa proizlazi da svi osiguranici koji steknu uvjete za mirovinu nakon 1999. godine, koji su mirovinu ostvarili samo iz I. mirovinskog stupa, imaju pravo na dodatak od 27 posto na ostvarenu mirovinu. Zakon o dodatku na mirovine donesen je 2007. godine i izmijenjen je 2011. kada je taj dodatak postao sastavni dio mirovine (na čemu su inzistirali Sindikat umirovljenika Hrvatske i Hrvatska stranka umirovljenika).
Njime je predviđeno da se od 1. listopada 2007. godine određuje i isplaćuje dodatak na mirovinu u svoti od 4 do 27 posto od pripadajuće mirovine, ovisno o godini u kojoj je ostvareno pravo na mirovinu. Dodatak je bio svojevrsna kompenzacija zbog neredovitog usklađivanja mirovina prije 1999. godine te zbog nove formule koja je stupila na snagu 1999., a koja je za posljedicu imala prenisko utvrđene prve aktualne vrijednosti mirovine. Zakon na koji se poziva, onaj o mirovinskom osiguranju, stupio je na snagu 1. siječnja 1999. godine.
Što za osiguranike iz drugog mirovinskog stupa znači to da nemaju dodatak od 27 posto?
- Oni će zbog toga imati manju mirovinu, računa se prosječno za 500 do 600 kuna. Razlog je to što su bili zakonski prinuđeni ući u II. mirovinski stup, a u njemu dosad nisu i u dogledno vrijeme neće uspjeti dovoljno uštedjeti/zaraditi te tako ostvariti mirovine barem jednake onima koje se isplaćuju u I. stupu s dodatkom od 27 posto.
U II. stupu se štedi tek 15 godina. Najgore su tako prošli oni koji su u trenutku uvođenja II. mirovinskog stupa imali od 40 do 50 godina te su se po sili zakona uključili u taj stup, a razina njihovih mirovina iz II. stupa je sada vrlo niska.
Prema trenutačnom zakonu, samo oni rođeni između 1952. i 1962. godine imaju i dalje mogućnost izbora između I. i II. stupa.
Trenutačno se na osnovi kapitalizirane štednje iz II. stupa isplaćuje oko 280 mirovina iz Raiffeisen mirovinskog osiguravajućeg društva.
Zašto ministar Pavić sada predlaže prebacivanje mirovinske štednje iz II. stupa u zamjenu za dodatak od 27 posto?
- Prvi razlog koji ministar Pavić navodi jest to da će se tako omogućiti budućim umirovljenicima koji će primati kombiniranu mirovinu iz prvog i drugog stupa da im mirovina ne bude manja od onih umirovljenika koji će primati mirovinu samo iz prvog stupa. Naime, prema izračunima Ministarstva, do 2040. će se za samo tri posto umirovljenika isplatiti kombinirana mirovina iz prvog i drugog stupa. Kao drugi razlog ministar Pavić navodi to što će pozitivan ishod, odnosno prihod državnog proračuna do 2040. iznositi 87 milijardi kuna.
Što bi za štediše u II. stupu značilo kada bi Vlada predložila Saboru da im se bezuvjetno odobri isplata dodatka od 27 posto, odnosno bez obveze prebacivanja u uštede u prvi mirovinski stup?
- Ostvarili bi veće mirovine i zadržali svoje privatno vlasništvo budući da je kapitalizirana štednja u drugom stupu obvezna, ali privatna. Pritom bi mirovine iz kombiniranog modela prvog i drugog stupa bile veće nego mirovine koje bi se računale po modelu prvog stupa.
Ima li štednja u drugom mirovinskom stupu smisla ako će velika većina građana zbog dodatka od 27 posto morati prebaciti svoju štednju u prvi mirovinski stup, odnosno državi?
- Ta ocjena ovisi o nekoliko faktora - od toga kolika će biti izdvajanja za mirovinski drugi stup, koliki će biti prinosi na stup te od još nekoliko odrednica. Naime, ako bi izdvajanja ostala na razini od samo pet posto za drugi stup, samo Ministarstvo navodi kako bi kombinirana mirovina bila isplativa za samo tri posto građana. Danijel Nestić s Ekonomskog instituta ističe, pak, da bi kombinirana mirovina 2040. godine pri stopi izdvajanja od pet posto bila dovoljna za samo jedan posto građana s jako visokom plaćom. To vjerojatno znači da i ako bi se izdvajanja za drugi stup povećala na šest posto, to ne bi bilo dovoljno da veći broj građana ima koristi od drugog stupa, nego najviše 20 posto građana s najvišim plaćama. Dakle, drugi stup ne bi imao smisla ako bi korist donosio samo građanima s najvišim plaćama.
Naravno, visina prinosa na uloženo ovisi o tome kako su fondovi ulagali novac, a trenutačno je najveći dio novca uložen u hrvatske državne obveznice.
Od početka mirovinske reforme koja je uvela tri stupa 2002. godine (prvi se realizira preko HZMO-a, drugi u obveznim mirovinskim fondovima, a treći je dobrovoljni) najavljivalo se da će se povećati iznos ulaganja u II. stup, ali nijedna vlada to dosad nije napravila. Problem je što bi to bilo dodatno opterećenje na plaće, koje bi bilo ili na račun poslodavaca ili na račun samih zaposlenika, što nije popularna mjera. Nijedna vlada, naime, nije si mogla priuštiti da smanji doprinos koji se uplaćuje u HZMO i prebaci na II. stup jer je svake godine nedostajalo novca za isplate mirovina iz I. stupa. Posljednjih godina ta je rupa oko 17-18 milijardi kuna koje se prebacuju u HZMO iz državnog proračuna.
Ministar Marko Pavić sada je predložio da se od 2020. godine doprinos za I. stup poveća za 0,5-postotnih bodova te još 0,5-postotnih bodova od 2022. godine. Otad bi se, dakle, za II. stup izdvajalo 6 posto iz plaće.
Problem mirovina po težini sličan Agrokoru
Iako je procjena Ministarstva rada da će 2040. samo za tri posto građana biti isplativa kombinirana mirovna iz prvog i drugog stupa u odnosu na izračun mirovine iz samo prvog stupa, moje procjene govore kako bi se to isplatilo samo za jedan posto građana i to za građane koji imaju neto plaću koja je 3,2 puta veća od prosječne plaće, odnosno za plaće koje su veće od 18.660 kuna.
Čemu onda drugi stup ako bi on bio isplativ samo najužem krugu ljudi s velikim plaćama, prokomentirao je Danijel Nestić, stručnjak za mirovine sa zagrebačkog Ekonomskog instituta, predloženu mjeru Ministarstva rada prema kojoj bi budući umirovljenici mogli birati hoće li prihvatiti kombinirane mirovine iz prvog i drugog stupa bez dodatka na prvi stup od 27 posto ili mirovinu iz prvog stupa uz dodatak od 27 posto. Nestić je to izjavio u ponedjeljak nakon konferencije o budućnosti mirovinskog sustava, ističući da bi Ministarstvo takvim modelom reforme u stvari ukinulo drugi mirovinski stup.
- Pritom se mora kazati da bi odustajanje od smanjenja poreza na dodanu vrijednost sa 25 na 24 samo za jednu godinu značilo ‘uštedu’ od dvije milijarde kuna, a tih bi dvije milijarde kuna bilo dovoljno za prvih sedam do osam godina isplate 27 posto dodatka na kombinirane mirovine - istaknuo je Nestić, upozoravajući da predložena reforma ne rješava ključni problem - primjerenost mirovine, pogotovo odnos prosječne mirovine u odnosu na prosječnu plaću.
- Moj izračun pokazuje da će udio mirovine u prosječnoj plaći nastaviti padati. Trenutačno osoba s prosječnom plaćom sa 40 godina radnog staža prima mirovinu koja je malo viša od 50 posto prosječne plaće, a za 20, 30 godina to će pasti za 48 do 46 posto - zaključio je Nestić.
Marko Pavić, ministar rada, pak, na početku konferencije istaknuo je da je cilj prijedloga reforme bio, za početak, senzibilizirati javnost za ozbiljnost problema koji iznose u javnost prvi put nakon 16 godina, otkad je uveden drugi stup.
- Trenutačno za isplatu mirovina nedostaje 17 milijardi kuna godišnje, to je osam Peljeških mostova, taj deficit će i dalje rasti, sljedeće godine na 18 pa na 19 milijardi kuna. Ako se ne provedu reforme takvog tipa, budući umirovljenici u prosjeku će za prosječnu plaću koju su uplaćivali imati mirovinu manju za 500 kuna i to želimo spriječiti - rekao je Pavić, uspoređujući, po ekonomskim gabaritima, probleme u mirovinskom fondu s krizom u Agrokoru. Pavić tvrdi da se omogućavanjem radnicima da u trenutku odlaska u mirovinu prebace štednju iz drugog u prvi stup, čime bi dobili dodatak od 27 posto, ne provodi nacionalizacija, nego se omogućava izbor ljudima kojima bi bila nepovoljnija mirovina.
- Drugim riječima, ne ukidamo drugi stup, nego ga želimo ojačati. I to dokazujemo prijedlogom da se od 2020. do 2022. drugi stup pojača s pet na šest posto izdvajanja - istaknuo je Pavić.
Damir Grbavac, predsjednik Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima, ustvrdio je, pak, da OMF-ovi nisu ni sudjelovali u izradi prijedloga. - Čestitali smo predlagateljima na konspirativnosti ovog prijedlog, ali i to što su počeli rješavati problem dodatka na mirovinu na koji nemaju pravo članovi obveznih mirovinskih fondova. No, smatramo da postoji bolji način da se riješi to pitanje. To se ne može riješiti tako da 97 posto naših članova prebaci sredstva u prvi mirovinski stup, nego tako da i građani koji štede kombinirano u prvom i drugom stupu dobiju dodatak od 27 posto. Pritom svakako podržavamo rast drugog stupa s pet na šest posto - kazao je Grbavac. (Frenki Laušić)
‘Borgovci’ su mala djeca za ovo što se radi
Stanka na stanku i opetovane poruke ministru rada i mirovinskog sustava Marku Paviću da dođe u Sabor - tu je strategiju jučer izabrala oporba, koristeći izmjene Zakona o obveznim mirovinskim fondovima za kritiku najavljene mirovinske reforme. Bunili su se što je izmjene zakona došla braniti državna tajnica Majda Burić umjesto Pavića. Vladajući su, pak, oporbi predbacivali da nepotrebno uznemirava građane.
“Čekali smo da vidimo tko će u ime Vlade doći predstaviti zakon, nemalo smo iznenađeni što ministar danas nije ovdje, nakon što je prošli tjedan u javnost uputio prijedloge sveobuhvatne mirovinske reforme”, rekao je SDP-ov Peđa Grbin koji je zatražio od Vlade da povuče prijedlog i optužio je zato što “građanima nudi da rade dulje, a oni daju prava ako im građani predaju svoju ušteđevinu”.
Šef Mosta Božo Petrov upozorio je da Vlada dopušta pljačku naroda, a mirovinsku reformu nazvao još jednom predstavom: “Problem koji je uznemirio građane tiče se njihovih mirovina, ali nije uznemirio Vladu da propita svoje postupke, već optužuju medije i javnost da su građani krivo shvatili. U predizbornom programu HDZ-a jasno stoji povećanje ulaganja u 2. stup, a danas predlažu demontažu 2. stupa. Jedina stvarna briga Vlade je kako zakrpati rupe i sakriti stvari koje se događaju u pozadini”.
Petrov je vladajućima predložio smanjenje visoke naknade mirovinskim fondovima. “Sprema nam se afera teška 100 milijardi kuna, oni ‘borgovci’ su mala djeca za ovo što se događa, a ministra nema tu”, pridružio se i HSS-ov Krešo Beljak. (Ž. Godeč)
Ovo je inicijalni prijedlog koji će se usklađivati
Ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić izjavio je jučer da je prošli tjedan predstavljen inicijalni prijedlog mirovinske reforme, koji će dalje raspravljati stranačka tijela, koalicijski partneri i radna skupina, a tek nakon toga će se prema svima “detaljnije komunicirati finalni prijedlog”.
“Htjeli smo provesti javnu raspravu da osvijestimo javnost o veličini tog problema”, rekao je Pavić novinarima prije sjednice Vijeća za demografsku revitalizaciju.
“To znači da nam treba 40 milijardi kuna da buduće umirovljenike dovedemo na razinu sadašnjih umirovljenika. To znači da su oni kratko razdoblje kapitalizirali štednju, već 2018. trebalo je biti deset posto izdvajanja za drugi mirovinski stup, a nije, i sada idemo dalje da iznjedrimo cjelovitu mirovinsku reformu”, izjavio je Pavić.
Na upit zašto nije bio u Hrvatskom saboru na predstavljanju prijedloga izmjena Zakona o obveznim mirovinskim fondovima, odgovorio je kako najavljene izmjene nisu bile tema u Saboru jer je potrebno tehničko usklađivanje zakona s odlukom Ustavnog suda, što treba učiniti do 15. srpnja.