Tuna je jedna od najcjenjenijih riba i spada među najskuplje prehrambene proizvode u svijetu, a rašireno je mišljenje da se u Jadranskom moru uzgaja najbolja tuna, pa je time i najznačajnija riba za hrvatsko gospodarstvo.
Ona je jedan od pet najvažnijih hrvatskih izvoznih proizvoda. Inače, za ovaj biznis karakteristične su snažne promjene na tržištu, što ovisi o cijeni (i snazi jena) na japanskim burzama. Proteklih tjedana više od 90 posto plavoperajne tune iz hrvatskih je uzgajališta otišlo u svijet, ponajviše u Japan. Izvezli smo oko 3800 tona za približno 50 milijuna eura.
Samo iz "Sardine" u Postirama japanski brodovi-hladnjače izvukli su 900 tona svježe delikatese. Ulovljeni primjerci od desetak kilograma utovljeni su na pet do šest puta veću težinu i idealni su za sushi i sashimi, piše Slobodna Dalmacija.
Iako su im zadovoljni Japanci kupili cijelu proizvodnju, do zadnjeg kilograma, zadovoljstvo na Braču nije potpuno. Naime, zbog stalnog povećanja godišnjih ulovnih kvota, povećava se i proizvodnja omiljenog bluefina, ali sukladno zakonu ponude i potražnje tuni je zbog toga pala cijena.
– Oporavak stoka tune na Mediteranu dovodi do toga da za istu cijenu sada treba proizvesti znatno više, pa i gotovo dvostruke količine tune. Snalazimo se, radimo uštede u proizvodnji, tražimo nova tržišta – kaže Mislav Bezmalinović, predsjednik uprave "Sardine", nekad jedan od najboljih hrvatskih vaterpolista, osvajač zlatne medalje na Olimpijskim igrama u Seulu 1988.
Sve procjene govore da je u moru postignut balans – i tune i srdele, kojom se tune pretežito hrane. "Volio bih", ističe Bezmalinović, "da se zbog stabilnosti u moru i cijena na tržištu, kvote više ne povećavaju".
No, izgleda za to baš i nema. Na sastanku 52 članice ICCAT-a (Međunarodna komisija za očuvanje i zaštitu atlantskih tuna) odlučeno je da će hrvatska godišnja kvota za izlov tune sa 779,84 tona u 2018. u ovoj godini porasti na 862,79 tona, a 2020. premašiti 900 tona.
To neće biti povijesni maksimum. U Jadranu je svojedobno bilo dopušteno uloviti i 1155 tona tune za daljnji uzgoj, da bi s međunarodnim zabranama zbog sve veće ugroženosti te vrste kvota pala i na 400-tinjak tona. No, u međuvremenu tuna je spašena, a s njom i cijeli niz radnih mjesta koja su direktno ili indirektno povezana s plavoperajnom tunom.
Ove godine lovna sezona počinje 26. svibnja i trajat će do 15. srpnja, dakle 45 umjesto uobičajenih 30 dana. Rezultat ovisi o vremenskim prilikama jer se tuna lovi po suncu i bonaci, kada se sita digne na površinu i odmara. Često i u hladovini velikih brodova. Prošlog svibnja i lipnja, zahvaljujući uranjenom ljetu, lovilo se lako a riba je bila kvalitetnija nego prethodnih godina. Ciljaju se primjerci od 9 do 11 kilograma jer imaju najbolji prirast u godinu i pol dana uzgoja. Veći od 500 posto. Lani je prosjek bio 11 kilograma. Većina tune u Jadranu uhvati se kod otoka Jabuke.
Hrvatska ima posebnu povlasticu. Naši tunolovci mogu svoju kvotu loviti u Jadranskom moru i bilo gdje u Sredozemlju ili istočnom dijelu Atlantika. Stranci kod nas baš i ne mogu. Preciznije, u Jadranu smijemo loviti tune od minimalno osam kilograma i 75 centimetara dužine, a ostale članice ICCAT-a od minimalno 30 kilograma.
– Od 2006. imamo derogaciju, izuzeće, da se u Jadranskom moru riba manja od 30 kilograma može loviti isključivo radi uzgoja. Zato je mi uzgajamo godinu i pol dana, a ostale zemlje drže tunu nekoliko mjeseci i onda daju u prodaju – pojašnjava Kristijan Zanki, direktor ribolova "Sardine" i predsjednik grupacije tuno uzgajivača pri Klasteru marikulture.
Ulovna i uzgojna praksa plavoperajne tune u nas značajno je drugačija nego u ostatku Mediterana, što je posljedica bioloških i ekoloških značajki ovog stoka. Naime, u vrijeme ribolovne sezone (svibanj i lipanj), odrasla tuna se okuplja u Mediteranu radi mrijesta, a Jadran u ovom razdoblju predstavlja hranilište za mlađahne primjerke. To je odredilo ulovnu i uzgojnu praksu plavoperajne tune u Jadranskom moru, gdje je uzgojni ciklus od 18 do čak 32 mjeseca.
S druge strane, u ostatku Mediterana (Španjolska, Malta, Turska), uzgoj se temelji na ulovu odraslih jedinki veličine više od 30 kg i njihovu kratkotrajnom zadržavanju u kavezima (oko pola godine) radi povećanja udjela masti, nakon čega se tijekom zimskih mjeseci izlovljavaju i izvoze.
Ukratko, oni tove, a mi uzgajamo tunu.
General Gotovina najavljuje: Hrvatska tuna na hrvatskom stolu
Mi jedemo žutoperajnu tunu, no vrijeme je da konačno bluefin zauzme mjesto i na hrvatskim policama, procijenili su nedavno iz "Pelagos net farme" generala Ante Gotovine, pa će tvrtka dio uzgojene plavoperajne tune plasirati i kroz HoReCa kanal (hoteli, restorani, catering) na domaćem tržištu.
U suradnji s "Metroom", Pelagos net, koji s "Jadran tunom" Mladena Mandića čini povezano društvo, prvi je put svoj vrhunski proizvod stavio na police međunarodnog trgovačkog lanca te je otvorio put prema više od 160.000 "Metroovih" kupaca u Hrvatskoj. A "Metro" bi tunu iz uzgajališta Balabra, između otoka Vrgade i Gira, uskoro mogao plasirati i na druga tržišta na kojima posluje.
Veliki potencijal
Bračka "Sardina" odnedavno u Kinu izvozi konzerve sardine, nakon što su teško i sporo ishođene dozvole. Tuna još ne može u Kinu, ali baš na poticaj "Sardine" Hrvatska je na lanjskom sastanku "16+1" u Ningbou zamolila odobravanje izvoza tune porijeklom iz Hrvatske u Kinu te je dala prijedlog bilateralnog veterinarskog certifikata. I kineski partner "Sardine" iskazao je načelni interes za taj biznis.
– Kinesko tržište ima veliki potencijal za tunu, jer se svakim danom otvaraju brojni vrhunski sushi restorani. Nemamo još nikakvih naznaka oko dozvola, sporo to ide, ali nadamo se da bi posao kroz neko vrijeme mogao krenuti – kaže Mislav Bezmalinović.