Zabrana rada nedjeljom imala bi negativne efekte na rast i konkurentnost hrvatskoga gospodarstva. Daleko konstruktivnije rješenje je izmjena i dopuna Zakona o radu koja bi propisala minimalno povećanje plaće za rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi.
Naravno, to bi bilo potrebno učiniti u okviru temeljito provedenog socijalnog dijaloga sa sindikatima i poslodavcima u sektoru trgovine i ostalim povezanim sektorima, istaknuo je Kristijan Kotarski, profesor političke ekonomije na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti na predstavljanju Lipina “barometra konkurentnosti”.
Filipini će skočiti
Prema njegovu izračunu, primjenom metodologije Svjetskoga gospodarskog foruma Hrvatska bi, uvede li se zabrana, na globalnoj ljestvici konkurentnosti iz 2019. pala sa 63. na 64. mjesto, dok bi se u tom slučaju Filipini popeli jednu stepenicu ispred Hrvatske.
Zabrana rada nedjeljom u praksi bi mogla pridonijeti jačanju inozemnih ekonomija zbog “preusmjeravanja potrošnje na online platforme (većinom strane)” te “prelijevanje dijela prometa u susjedne države” u pograničnim područjima, upozorio je Kotarski.
Podsjetio je i da je u Hrvatskoj, usprkos suprotnom mišljenju, manji postotak radnika koji rade nedjeljom u odnosu na države EU-28 te da su u s nama usporedivim državama poput Poljske i Mađarske slični zakoni ukinuti, ili pod pritiskom da se ukinu, nakon lošeg utjecaja na ekonomiju te pobune samih radnika.
Premda još nismo mogli vidjeti detaljan prijedlog nove verzije Zakona o trgovini, sigurno je, tvrdi on, da će njegova primjena u najavljenom modelu od 8 do 12 radnih nedjelja u godini stvoriti konfuziju u očima domaćih i inozemnih potrošača te poskupjeti njegovu implementaciju i monitoring nadležnih inspekcijskih službi. Naime, za očekivati je određena izuzeća koja će snalažljiviji trgovci uspjeti iskoristiti i tako prouzročiti efekt diskriminacije. Osim toga, može se očekivati problem u distribuciji tiskovina, što bi moglo negativno djelovati na izdavačku djelatnost.
Također, u pograničnim područjima uz granicu s Bosnom i Hercegovinom, Slovenijom i Mađarskom može se očekivati prelijevanje dijela prometa u susjedne države, a ne treba zanemariti niti mogući efekt preusmjeravanja potrošnje na online platforme (većinom strane), čime se pomaže jačanju inozemnih ekonomija. U konačnici, planirana izravna strana ulaganja i poslovno širenje subjekata koji su u ovim sektorima već prisutni na hrvatskom tržištu ozbiljno su dovedeni u pitanje čak i samim najavama uvođenja eventualnih restrikcija.
Primjer Mađarske
U pozivanju na zabranu rada nedjeljom zanemaruju se usporedbe sa stanjem u drugim članicama EU i ne uzima se dovoljno u obzir iskustvo nama usporedivih država poput Mađarske i Poljske. Naime, mogu se očekivati određena izuzeća koja će snalažljiviji trgovci uspjeti iskoristiti i tako prouzročiti efekt diskriminacije. Primjerice, poljski trgovački lanac Żabka iskoristio je mogućnost vlastite registracije kao poštanskog ureda i time izbjegao postroženu zabranu u toj državi.