Tko su danas nositelji inovacijske kulture, novog načina razmišljanja? Klinci, studoši i srednjoškolci, kao što smo imali prilike vidjeti i u natječaju Student Digi Award.
U zanimljivom obratu, veliki se tehnološki divovi danas tome moraju prilagođavati, implementirati dijelove startup kulture u svoje poslovanje ako žele ostati opstati i ostati konkurentni. Kako ćemo kao poslovna, ali i građanska zajednica prihvatiti taj novi način razmišljanja? Kako uspješno premostiti jaz između dobre ideje i održivog biznisa? Kako stimulirati inovativnost na svim razinama, od fakulteta do korporacija?
Potencijal
Teme su to koje smo pretresli, iz očitih razloga, na virtualnoj panel-raspravi “Inovacija kao novi način razmišljanja”. Naši su gosti bili Valter Flego, eurozastupnik u Europskom parlamentu, Joško Mrndže, country menadžer Adriatics regije, Bernard Gršić, ravnatelj Središnjeg ureda za razvoj digitalnog društva, Tomislav Radoš, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore u odjelu za industriju i energetiku te pobjednica natječaja “Student DIGI Award”, mlada studentica agronomije Filipa Burul.
Valter Flego, europarlamentarac i uz Jutarnji list organizator natječaja “Student DIGI Award”, za najbolje hrvatske mlade inovatore otvorio je naš virtualni panel čestitkom dobitnicima nagrade i ustvrdio da su upravo “mladi ti koji najbolje shvaćaju ogroman potencijal inovacija i istraživanja”.
Valter Flego
- Mladi imaju ideje, znanje i ambiciju, treba im samo pružiti priliku. Zajednica to mora cijeniti, poticati i omogućiti im kvalitetno razvijanje i daljnje usavršavanje. Iako imamo dva sjajna primjera globalnog uspjeha, Infobip i Rimac automobili, Hrvatska svoju inovativnu industriju i dalje ne svrstava među prioritete - rekao je Flego.
9,2 milijarde
Kao izvjestitelj programa Europskog parlamenta Digitalna Europa, vrijednog 9,2 milijarde eura, za razvoj digitalnog društva, superračunala i umjetne inteligencije, Flego napominje da je to velika prilika i za Hrvatsku, posebno za mlade inovatore.
- Nadam se da smo naučili kako ne raditi, na primjeru prethodnog programa za sredstva EU Horizon. Iz tog programa do sada smo uspjeli povući čak manje sredstava nego što smo u program uplatili. Ne smijemo dopustiti reprizu tog scenarija, već moramo zagristi. Hrvatska danas na raspolaganju ima sve alate, znanja i resurse da bude ukorak s najrazvijenijima - da bude lider, a ne follower! - napominje.
Nova kultura
U Googleu, kaže nam predstavnik Joško Mrndže inovacija je dio njihove koporativne kulture. Nije samo da se oni moraju prilagođavati toj novoj startup kulturi, već je i direktno stvaraju.
- Da bismo svi mogli napredovati u ovom digitalnom dobu, Google osigurava besplatne treninge digitalnih vještina. Do sada smo obučili 10 milijuna ljudi u Europi, Bliskom Istoku i Africi, te 18.000 ljudi u Hrvatskoj. U Googleu gledamo na stvari dugoročno. Naši proizvodi i inovacije trebali bi imati pozitivan utjecaj na svijet bilo da se radi o ljudima koji koriste naše usluge u svakodnevnom životu, malim tvrtkama koje ih koriste kako bi pronašli nove kupce ili izdavačima vijesti koji žele uspjeti u ovom digitalnom dobu. Uspijevamo samo kad drugi uspiju - zaključuje Mrndže.
Joško Mrndže, country menadžer Adriatics regije
Činjenica je da je kreativnoj mladeži danas, za razviti aplikaciju, raditi na umjetnoj inteligenciji ili Internetu Stvari, dovoljni imati tek mobitel, računalo i pristup računalu. Ipak, je li im na tom putu potrebna institucionalna podrška ili je najbolje startup scenu prepustiti tržištu. Tržište ih, naravno, ne mazi, devet od deset startupa propadne u prve dvije godine poslovanja. Bernard Gršić, ravnatelj Središnjeg ureda za razvoj digitalnog društva, kaže da je “temeljna zadaća države poticati gospodarski napredak, razvitak i socijalno blagostanje”, a to uključuje i podršku inovatorima.
Bernard Gršić, ravnatelj Središnjeg ureda za razvoj digitalnog društva
- Upravo to i čini ova Vlada koju vodi njezin predsjednik Andrej Plenković. Mnoge inicijative za razvoj i inovacije su prepoznate i podržane od strane Vlade. Potpisane su i europske deklaracije koje otvaraju mogućnost da naši gospodarstvenici i inovatori mogu lakše sudjelovati u projektima i doći do određenih izvora financiranja svojih inovacija i projekata. Moramo poticati sve generacije, a osobito mlade, da sve svoje ideje i inovacije pokušaju ostvariti kroz bilo koji oblik, te da nema loših ideja. U svakom slučaju odustajanje ne smije biti opcija, a svaki neuspjeh mora biti poticaj za nečim novim - kaže.
Tomislav Radoš, potpredsjednik HGK, ipak smatra da domaći mladi inovatori imaju i neke institucionalne prepreke na svojem putu - administrative, posebno, a onda i nedovoljnu razvijenosti financijskog tržišta te nedostatak edukacije usmjerene prema razvoju poduzetničkih znanja i vještina.
Tomislav Radoš, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore
Financijska podrška
- Startupima je najpotrebnija savjetodavna i financijska podrška. Nužno je stoga da sve potporne institucije odrade svoj dio posla kako bi se novonastalim poduzećima osigurala podrška u prvoj godini života. Kako se ne bi morali oslanjati na podršku 3F (friends, family and fools) bitno je i dalje im osigurati pristup financiranju kao na primjer HAMAG BICRO koji je uspostavio pilot-usluge kroz Mrežu BOND koje uključuju standardizaciju usluge savjetovanja poduzetnika početnika, decentralizaciju usluga HAMAG-BICRO-a, mrežu mentora za poduzetnike, dijagnostičke alate za procjenu inovativnosti poduzetnika i podrški PPI-ima u savjetovanju na području društvenog poduzetništva - navodi primjer Radoš.
Na pitanje koji su neki konkretni savjeti za mlade startupovce, kako od ideje do održivog biznisa, Radoš dogovara da “čarobna formula za uspjeh ne postoji”.
- Sigurno je jedino da će oni, koji budu imali naglašenu inovativnost i originalnost u pristupu tržištu, posvećenost realizaciji ciljeva i spremnost na kontinuiranu borbu, imati značajno veće šanse za samostalno ‘koračanje’ već u prvoj godini života - zaključuje.
Filipa Burul o pesimizmu mladih ljudi
Filipa Burul, razvija aplikaciju 'CroCot' za prepoznavanje korova
Pobjednica “Student DIGI Award” natječaja Filipa Burul smatra da puno mladih danas “ima super ideje, ali su nekako pesimistični”.
- Zato je ovaj natječaj super i trebalo bi ih biti čim više. Bilo bi izvrsno i kada bismo na fakultetima mogli imati neke prostore gdje bi istraživački timovi mogli raditi, a da nije knjižnica. Tamo moraš biti tiho - govori dodajući da se studenti s idejama mogu obratiti i svojim profesorima i mentorima na fakultetu, kao što je to učinila i ona.
Ministar Horvat: "Riječi nisu dovoljne i zato ćemo novcem podržavati napredne"
Ministarstvo redovito podržava sve projekte i inicijative poput Student DIGI Awarda Jutarnjeg lista
Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat u uvodnoj je riječi istaknuo da se nalazimo u vrlo izazovnom i dinamičnom periodu koji nam pokazuje kako je svijet danas povezaniji nego ikad.
- Ono što se jedan dan dogodi u Kini, već se drugi može preliti na cijelu Europu. Pri tome sve više uviđamo promjene određenih navika u našem svakodnevnom životu, a jednako tako i u poslovanju. Radi se od kuće, više se koriste digitalne tehnologije i vjerujem da sada već svima postaje jasno kako bez novih ideja ili načina rada nema daljnjeg rasta, odnosno da inovacije nemaju alternativu - započeo je izlaganje ministar.
Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta redovito podržava sve projekte i inicijative poput Student DIGI Awarda Jutarnjeg lista s ciljem da se u Hrvatskoj više promoviraju inovacije i posebno mladi inovatori.
- No, svjesni činjenice da deklarativna podrška nije dovoljna, Ministarstvo je veliki fokus na inovacije stavilo i putem natječaja za bespovratna sredstva iz fondova EU. Tako je, primjerice, gotovo 150 milijuna kuna ugovoreno za 110 projekata u sklopu ‘Inovacija novoosnovanih poduzeća’, a oko 1000 projekata uvođenja informacijskih i komunikacijskih tehnologija financirat će se putem poziva ‘IKT 2’ - najavio je Horvat.
Također, nedavno je poduzetnicima na raspolaganje stavljeno novih 1,5 milijardi kuna kroz natječaje Inovacije u S3 područjima, IRI 2 i Integrator. Ipak, posebnu pozornost Vlada želi dati našim mladima. Upravo je iz tog razloga dodatno podignut iznos za samozapošljavanje, koji se sada popeo na čak 100.000 kuna, a posljednjom poreznom reformom uvedena je olakšica na doprinose za mlade u iznosu od čak 100 posto do 25. godine, odnosno 50 posto do 30. godine života.
- Diljem zemlje trenutno provodimo projekte gradnje ili opremanja 46 poduzetničkih inkubatora kao mjesta s kojeg mladi mogu započeti svoju poslovnu karijeru. Čestitam svima koji su imali dovoljno vizije, ambicije i hrabrosti prijaviti svoju ideju na ovaj natječaj, a posebno finalistima koji su po izboru žirija odabrani među deset najboljih. Put od ideje do uspjeha ne ide preko noći i na tom vas putu čeka mnogo uspona i padova. Zbog toga je važna prava podrška, koja s naše strane neće izostati - obećao je ministar Horvat.
