Na Tekstilno-tehnološkom fakultetu u Zagrebu osmislili su i patentirali takozvanu pametnu odjeću. Među njom je i jakna koja osjeća i misli za vas, piše Zimo.
Ni po čemu se ona ne razlikuje od obične odjeće, ali kada pogledate u unutrašnjost možete vidjeti ugrađene komore koje su termoizolacijske, objašnjava dr. Dubravko Rogale.
Te komore upuhivanjem ili ispuhivanjem zraka reguliraju toplinu. Svime upravlja računalo smješteno u džepu. To znači da možete odabrati koja će vam temperatura biti bez obzira na vanjsku temperaturu.
Ovo je naizgled obična jakna, ali daleko je više od toga. Ona sadrži pametni rukav u kojem postoji mehanizam koji osobama oboljelima do demencije kaže probudi se, pojedi doručak, popij tabletu...i sve drugo što bi im trebalo pomoći i olakšati život.
Naredbe - zvučne i vizualne, na jaknu pomoću mobitela ili računala može poslati liječnik ili skrbnik. Ugrađen je GPS za lakši pronalazak osobe ako odluta. Mogla bi je koristiti i djeca.
Tako da bude točno određen krug unutar kojeg dijete može biti, ako dijete izađe iz tog kruga, recimo iz parka ili slično, može se na mobitel slati podaci roditeljima da je dijete izašlo iz parka, dijete se nalazi tu i tu, kaže Snježana Firšt Rogale.
Pametna pidžama, koja bi mogla spriječiti iznenadnu dojenačku smrt, ali i pomoći onima koje muči apneja, najnoviji je izum ovog tima.
Senzor tekstilni šalje nam signal nam signal, imamo disanje. U trenutku kada bebica prekine disati nema signala i onda će on preko tog mikroprocesora poslati alarm osobi koja vodi brigu, ističe Željko Knezić.
Žice s prototipova zamijenit će bežična tehnologija.
Jedan od brojnih izuma nastalih u ovom laboratoriju je i pametna torba koja štiti od krađe. Ona funkcionira na način kada netko neovlašteno otvori torbu bez da vlasnik primijeti, narukvica na ruci odmah upozorava vibracijom i svjetlom. Tu je i jakna za bicikliste s pokazivačima smjera. Također diplomski rad.
Studenti u zadnjih 5 godina su vrlo zainteresirani za uključivanje, kaže Firšt Rogale.
Ideja ovom timu ne nedostaje. Projekte većinom financiraju sami. Do sada su u Hrvatskoj i svijetu osvojili 72 medalje za inovativnost. A da ovi patenti ne bi ostali samo na lutkama, potrebni su partneri koji bi ih komercijalizirali.