Kada vam Apple pošalje poruku da je vaš iPhone možda bio meta "plaćeničkog špijunskog softvera", to je otprilike kao da vam pozvoni bravar i kaže da je netko čeprkao po vašoj bravi, ali da ne zna je li itko ušao u stan.
Upravo takvu poruku posljednjih su dana dobili zastupnici njemačkog Bundestaga i članovi savezne vlade, a njemačka država reagirala je neuobičajeno otvoreno: javno ih je upozorila da računaju na najgore.
Naime, Savezni ured za informacijsku sigurnost (BSI) objavio je tijekom vikenda da su Appleove obavijesti o prijetnji počele stizati 29. listopada te da su među primateljima zastupnici i druge, neimenovane javne osobe. Svi koji su poruku dobili, poručuju iz BSI-ja, "trebaju pretpostaviti da im je uređaj možda kompromitiran".
"Vlada incident i upozorenje shvaća vrlo ozbiljno", izjavio je vladin glasnogovornik Stefan Kornelius, kako prenosi Financial Times (FT).
Tko je bio meta?
Tko je točno u vladi bio meta, pa tako ni je li među njima kancelar Friedrich Merz, nije htio reći. Ministar za digitalizaciju Karsten Wildberger (CDU) potvrdio je u emisiji "Bericht aus Berlin" na ARD-u da su upozorenja dobili i zastupnici i članovi vlade te da je BSI "superbrzo reagirao" i svima poslao upute. Sve ostalo je, kaže, zasad "čista spekulacija".
Apple od 2021. nekoliko puta godišnje šalje takve obavijesti ljudima za koje vjeruje da su bili ciljano napadnuti. Najnoviji val krenuo je krajem listopada i, prema tekstu obavijesti koji je objavio sigurnosni istraživač Costin Raiu, obuhvatio je korisnike u 99 zemalja. Riječ je o drugom valu u jedanaest tjedana: u kolovozu su upozorenja stigla korisnicima u 110 zemalja.
Ključno je razumjeti da Apple nikada ne kaže tko stoji iza napada niti potvrđuje je li telefon doista zaražen. Tvrdi samo da s visokom pouzdanošću zna da je netko bio meta. Ni BSI, priznaje, ne zna jesu li obavijesti znak stvarnih upada ili tek pokušaja.
Čemu onda tolika uzbuna? Riječju - zbog prirode oružja kojim napadači barataju.
"Mercenary spyware" je komercijalno razvijen špijunski softver koji privatne tvrtke prodaju, u pravilu državama, za praćenje pomno odabranih pojedinaca. Najpoznatiji primjer je notorni Pegasus izraelske NSO Group. Takvi alati često koriste takozvane zero-click napade: žrtva ne mora kliknuti ni na kakav link niti otvoriti poruku, dovoljno je da posebno pripremljena poruka stigne na telefon. Njemačko ministarstvo unutarnjih poslova upozorava da žrtve u pravilu ništa ne primijete.
A kad je telefon jednom zaražen, napadač vidi gotovo sve: poruke, pozive, kontakte, kalendar i lokaciju, a može uključiti i kameru i mikrofon. Ne pomaže ni šifriranje u Signalu ili WhatsAppu, jer napadač čita poruke prije šifriranja ili nakon dešifriranja.
Niz mjera
BSI je zato zastupnicima 30. listopada poslao pismo s nizom mjera: odmah ažurirati sustav (osim ako uređaj prvo ide na forenzičku analizu), uključiti Appleov "Lockdown Mode", promijeniti lozinke i PIN-ove za Signal i WhatsApp, ukloniti nepoznate povezane uređaje, a ako je rizik visok, zamijeniti i telefon i broj.
Lockdown Mode je, sasvim pojednostavljeno, iPhone u bunkeru: blokira većinu privitaka u porukama, preglede linkova i FaceTime pozive nepoznatih. Apple tvrdi da ne zna ni za jednog korisnika s uključenim Lockdown modom kojeg je spyware kompromitirao.
Tko stoji iza napada, dakle, zasad nitko ne zna. Upozorenja su dobili i neki ljudi daleko od Berlina, poput bejrutskog filmaša Radwana Mortade, koji je već 2021. bio meta špijunskog softvera, a sada mu je Apple javio da je otkrio "još jedan napad" na njegov uređaj.
Za Berlin ovo nije prvi alarm ove godine. Njemačke službe su još u veljači upozoravale na phishing kampanju na Signalu u kojoj se napadači lažno predstavljaju kao korisnička podrška i preuzimaju račune.
U travnju je Der Spiegel objavio da je među žrtvama i predsjednica Bundestaga Julia Klöckner, a SPD je potvrdio da je pogođeno "nekoliko" zastupnika. Nizozemska obavještajna služba i FBI tu su kampanju povezali s ruskim državnim hakerima. Za aktualni val atribucije nema, pa bi povlačenje paralela bilo neozbiljno.
Postoji i jedna neugodna ironija. Prema pisanju njemačkih medija, savezna kriminalistička policija BKA još je 2019. kupila pristup Pegasusu. Ista vrsta alata kojom se možda špijuniraju njemački zastupnici, dakle, postoji i u arsenalu njemačke države.
A Europa ima i svježih primjera zloupotrebe, od poljske afere s Pegasusom, preko grčkog skandala s Predatorom, do talijanskih novinara i aktivista koje je WhatsApp prošle godine upozorio da su meta Paragonova softvera Graphite.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....