U utorak, na dan američkih međuizbora, Elon Musk još je uvijek na X-u apelirao na birače da izađu na birališta i "glasaju crveno". Ali kada su stigli rezultati koji su pokazali da su crveni republikanci doživjeli teški potop, objavu je obrisao i zamijenio je jednom rečenicom: "Data centri u svemiru sada izgledaju prilično privlačno".
Čemu toliki pesimizam? Pa, demokrati su osvojili oba doma Kongresa, a umjetna inteligencija i data centri na kojima se ona vrti prvi su put postali tema o kojoj se odlučivalo na biralištima. Prema izlaznoj anketi NBC-ja, 56 posto birača reklo je da su im AI i data centri bili ključan ili važan faktor.
Budući da nisu rođeni jučer, toga su bili svjesni i tehnološki milijarderi. Kako dobro znaju tko je na njihovoj strani, republikancima su samo u ovom izbornom ciklusu uplatili astronomske iznose. Prema izračunu Financial Timesa (FT), Big Tech je republikancima donirao više od 600 milijuna dolara. A prema analizi New York Timesa (NYT), ukupne donacije u ovom izbornom ciklusu, što uključuje obje političke stranke, iznosile su čak dvije milijarde dolara.
Samo Musk isplatio je više od 470 milijuna. Gotovo polovicu potrošio je na Kena Paxtona, republikanskog kandidata za Senat u Teksasu, koji je izgubio od demokrata Jamesa Talarica. Suosnivač OpenAI-ja Greg Brockman sa suprugom dao je po 25 milijuna dolara za MAGA Inc. i pro-AI super PAC Leading the Future.
Marc Andreessen i Ben Horowitz dali su ukupno 116,4 milijuna dolara, računa Newsweek prema podacima Savezne izborne komisije, od čega je 50 milijuna otišlo pro-AI super PAC-u Leading the Future. Meta je, piše NYT, četirima super PAC-ovima obećala 65 milijuna, a onda 25 milijuna povukla.
Golem novac potrošila je kripto industrija. Prema Public Citizenu, Ripple je dao 49,6 milijuna, Crypto.com 39 milijuna (35 milijuna za MAGA Inc.), Coinbase 37,2 milijuna, a Gemini braće Winklevoss 35,7 milijuna. Kripto PAC-ovi potrošili su, prenosi Fortune, više od 170 milijuna, od toga više od 64 milijuna samo u Ohiju protiv Sherroda Browna. Brown je pobijedio.
Bilo je novca i na drugoj strani. Anthropic je dao 20 milijuna dolara skupini Public First Action koja zagovara sigurnosna pravila za AI, a suosnivač LinkedIna Reid Hoffman uložio je 41,8 milijuna u demokrate, od čega 16,5 milijuna u pobjednika iz Teksasa Jamesa Talarica.
"Novac nije upalio", rekao je FT-ju politički operativac koji je koordinirao potrošnju. "Musk je potrošio pola milijarde i izgubio svaku utrku u kojoj se pojavio." Uzgred, ako je netko žalostan zato što je Musk ostao bez tolikog novca, može mirno spavati - kada se njegovo bogatstvo stavi u kontekst, to bi bilo kao da neki regularni milijunaš donira 400 dolara.
Najglasnija poruka ipak je stigla odozdo. Na 40 od 41 lokalnog referenduma, od čega je više od polovice održano u saveznoj državi Ohio, građani su glasali za ograničenje ili zabranu gradnje data centara, prenosi NYT.
U Piqui, gradiću od 20.000 stanovnika gdje Meta planira data centar vrijedan milijardu dolara, birači su opozvali gradonačelnika i dvojicu vijećnika koji su podržali projekt, piše Fortune. Sherrod Brown, koji se vraća u Senat, protivnika je prikazao kao "lice industrije data centara", podsjećajući na 2,5 milijardi dolara poreznih olakšica koje je Ohio u sedam godina dao graditeljima 226 data centara.
No, najveći udarac Big Techu je gubitak Teksasa, koji je bio republikanska utvrda 30-ak godina. Demokratkinja Gina Hinojosa svrgnula je guvernera Grega Abbotta obećanjem moratorija na data centre dok parlament ne donese zaštitu za stanovnike, ukidanje poreznih olakšica i obveze da investitori sami plaćaju struju i vodu (da ne bi bilo zabune, ne radi se o tome da dobivaju struju i vodu besplatno, nego je riječ o tome da porezni obveznici najčešće plaćaju gradnju infrastrukture koja je nužna za pokretanje data centara, da dobivaju goleme olakšice na struju i vodu te da posljedično raste cijena režija za lokalno stanovništvo).
A prema izračunu neprofitne udruge Environmental and Energy Study Institute, podatkovni centar srednje veličine godišnje troši oko 416 milijuna litara vode samo za hlađenje, što odgovara godišnjoj potrošnji oko 1000 američkih kućanstava.
Iz Teksasa bi, prema mišljenju analitičara Dana Ivesa, trebalo doći 25 do 30 posto novih američkih kapaciteta. I Abbott je u rujnu shvatio kuda vjetar puše pa je i sam zamrznuo okolišne dozvole za data centre do revizije elektroenergetske mreže, piše Texas Tribune, no tržište je, vjerojatno ispravno, računalo da je riječ o privremenoj mjeri. Hinojosa dužnost preuzima 19. siječnja.
Burze su reagirale na način koji na prvu zbunjuje. Dionice Amazona skočile su 7,4 posto, Applea gotovo 7 posto, Mete, Alphabeta i Microsofta od 2 do 6,3 posto, a tih pet kompanija bilo je na putu da dobije više od 750 milijardi dolara vrijednosti, javlja Reuters.
Logika je ovdje bila otprilike ista kao kada bi neki grad zabranio gradnju novih stanova: vlasnici postojećih stanova imaju razloga za slavlje jer njihova imovina automatski vrijedi više. A ovi takozvani hiperskalari već imaju brojne data centre. Danas više plaču oni koji su se zaduživali da bi gradili. No već u sljedećim danima krenulo je hlađenje, pa su tako u četvrtak pali i S&P 500 i Nasdaq.
I tu se opet vraćamo na Muska. SpaceX, koji je u veljači progutao xAI i u lipnju izašao na burzu, danas je velikim dijelom AI kompanija. Posao se vrti oko superračunala Colossus i Colossus II kod Memphisa, a najam računalne snage kupcima poput Anthropica donio je SpaceX-u prvu dobit kao javnoj kompaniji, navodi Reuters.
Plan je s 1,7 gigavata krajem rujna doći do 3 gigavata do kraja godine i 13 gigavata sljedeće, uključujući nove lokacije u Starbaseu u Teksasu. Samo u ovom kvartalu SpaceX očekuje 35 do 40 milijardi dolara ulaganja. Dionice su pale 5,5 posto, Tesline 5,1 posto.
"SpaceX i Musk uhvaćeni su usred ove paukove mreže", napisao je Ives.
Hinojosa je u kampanji optužila Muska da je Abbottu dao pet milijuna dolara "kako bi pokušao kupiti ove izbore". Robert Garcia, budući predsjednik Odbora za nadzor Zastupničkog doma, poručio je koncizno: "Osigurajte si odvjetnike".
Prema NYT-u, Musk je meta najavljenih istraga zbog bliskosti s Trumpom, državnih ugovora i odluka o Starlinku u Ukrajini. A svemirski data centri zasad su samo jedno od njegovih obećanja, uz neriješene probleme hlađenja i popravaka u orbiti.
Naposljetku, što se realno može promijeniti u Washingtonu ovim plavim tsunamijem? Manje nego što se najavljuje, ali puno više nego što Big Tech želi. Novi Kongres sastaje se 3. siječnja, ali treba imati u vidu da Trump ima veto koji se ruši samo dvotrećinskom većinom u oba doma. Koju demokrati nemaju.
Prijedlozi poput saveznog moratorija na AI data centre Bernieja Sandersa i Alexandrije Ocasio-Cortez zato teško mogu postati zakon. Demokrati pritom nisu složni u pristupu. Ro Khanna želi agenciju po uzoru na FDA (Food and Drugs Administration), a dio stranke smatra da postojeći odbori sasvim dobro mogu obaviti posao.
Maria Cantwell, koja će vjerojatno preuzeti senatski Odbor za trgovinu, predložila je obvezujuće federalne sigurnosne standarde za najnaprednije AI modele, s neovisnim revizijama i obveznim prijavljivanjem incidenata. Kongresnica Lori Trahan izradila je nacrt zakona prema kojemu bi ljudi oštećeni djelovanjem AI agenata mogli tužiti tvrtke koje su ih razvile.
Hakeem Jeffries razmatra poseban odbor Zastupničkog doma za AI, s ovlašću izdavanja sudskih poziva, a samoregulaciju industrije kroz onaj nesretni Trumpov dobrovoljni dogovor, koji je "potpuno neprovediv", odbacio je kao pogrešan. Senator Martin Heinrich nudi zakon kojim troškovi mreže za data centre ne bi smjeli pasti na kućanstva.
Ono što sigurno umire jest Trumpov plan da federalnim zakonom zabrani saveznim državama da reguliraju AI, a demokrati preuzimaju brojne odbore, s njima i pravo izdavanja sudskih poziva. "Šefove AI kompanija treba pozvati da svjedoče pod prisegom", poručio je kongresnik Greg Casar.
Senator Ed Markey dodao je da će morati "posaditi nove šume za sve sudske pozive koje ćemo tiskati", a Elizabeth Warren već traži da Jensen Huang iz Nvidije svjedoči o prodaji čipova Kini. "Očekujte tsunami novih pravila i nadzora", rekao je za NYT Darrell West iz think tanka Brookings Institution.
"Ravnoteža moći sada je na strani lokalnih zajednica. To je obrat od 180 stupnjeva", izjavio je Adam Kovacevich iz tehnološkog lobija Chamber of Progress. Ipak, nitko ozbiljan ne predviđa kraj AI buma. Amazonov šef Andy Jassy kaže da instaliraju AI akcelerator svakih 14 sekundi i da ga kupci odmah pokupe. Mijenja se njihova cijena.
"Učinak bi mogao biti manje u zabranama, a više u tome da se od operatera data centara izvuče više za društvenu dozvolu za rad", napisali su analitičari Macquarieja.
Ekonomist Oxford Economicsa Bernard Yaros smatra da bi "nešto umjereniji put za AI" čak bio dobar za gospodarstvo jer bi smanjio pritisak na inflaciju. U osnovi, industrija koja je posljednje dvije godine gradila kao da ne postoji sutra, gdje god je htjela i kako god joj je odgovaralo, sada će prvi put morati pitati za dozvolu i možda barem malo obratiti pažnju na to kako utječu na okoliš i ljude oko sebe.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....