Google planira gotovo udvostručiti kapitalna ulaganja i ove godine potrošiti do 185 milijardi dolara, ponajprije na razvoj umjetne inteligencije, podatkovnih centara i vlastitih AI čipova. Riječ je o iznosu koji daleko nadmašuje očekivanja analitičara i potvrđuje koliko je tehnološki div spreman riskirati kako bi zadržao korak – i prednost – u globalnoj utrci za dominaciju u AI-ju.
Alphabet, Googleova matična kompanija, objavila je da je podigla procjenu kapitalnih izdataka za 2026. u rasponu između 175 i 185 milijardi dolara, dok su analitičari očekivali oko 120 milijardi. Financial Times piše da su se već u četvrtom tromjesečju kapitalna ulaganja gotovo udvostručila na godišnjoj razini i dosegla 27,9 milijardi dolara, a ukupna ulaganja u 2025. iznosila su 91,4 milijarde.
Takav investicijski zamah dolazi u trenutku kada Google posljednjih mjeseci hvata zamah u AI utrci zahvaljujući novim verzijama modela Gemini, oslanjajući se na snažne prihode i vlastite specijalizirane čipove kako bi nadoknadio zaostatak za konkurentima poput OpenAI-ja.
Glavni izvršni direktor Sundar Pichai poručio je da golema ulaganja imaju čvrsto financijsko uporište. Oglašavanje i dalje snažno raste, dok je potražnja za AI-jem značajno pogurala Googleov cloud biznis.
– Naša ovogodišnja ulaganja usmjerena su na budućnost. Potražnja koju vidimo za našim uslugama, ali i potreba da dodatno investiramo u Google DeepMind i cloud, iznimno su snažne – rekao je Pichai.
Unatoč masovnim ulaganjima u podatkovne centre i vlastite AI čipove, poznate kao TPU-ovi, Pichai priznaje da očekuje kako će potražnja iz DeepMindovih istraživačkih timova i od komercijalnih klijenata i dalje nadmašivati nove računalne kapacitete koje Google uspijeva staviti u pogon.
Tržište je, međutim, reagiralo nervozno. Googleova dionica pala je više od sedam posto u produženom trgovanju, prije nego što se gubitak smanjio na oko 1,5 posto. Ulagači su posljednjih mjeseci iznimno osjetljivi na rast ulaganja u umjetnu inteligenciju, uz sve izraženije strahove da se na tržištu stvara balon, s obzirom na to da prihodi još uvijek zaostaju za količinom uloženog kapitala.
Slična reakcija zabilježena je i kod Microsofta, čije su dionice prošli tjedan potonule više od deset posto nakon što je kompanija najavila da će joj kapitalna ulaganja ove godine premašiti 140 milijardi dolara. S druge strane, Meta je izbjegla kaznu tržišta i čak ojačala, jer je investitorima uspjela pokazati da joj umjetna inteligencija izravno povećava učinkovitost oglašavanja.
Googleovi financijski rezultati ipak pokazuju zašto si kompanija može priuštiti ovakav investicijski tempo. Neto dobit u četvrtom tromjesečju porasla je 30 posto, na 34,5 milijardi dolara, iznad očekivanja analitičara. Ukupna dobit Alphabeta u 2025. dosegnula je 132 milijarde dolara.
Prihodi su porasli 18 posto, na 113,8 milijardi dolara, čime su prvi put u povijesti godišnji prihodi kompanije premašili 400 milijardi. Temeljni biznis pretraživanja i oglašavanja zabilježio je rast od 17 posto, s prihodima od 63,1 milijardu dolara, što je ublažilo strahove da AI chatbotovi konkurenata, poput OpenAI-jeva ChatGPT-a ili Muskova Groka, ozbiljnije odvlače korisnike.
Pichai tvrdi da ne vidi znakove „kanibalizacije” oglašivačkih prihoda, unatoč tome što Google u klasične rezultate pretraživanja sve više integrira AI odgovore i alate poput „AI modea” i „overviewa”, kao i vlastiti Gemini chatbot. Glavni direktor za poslovanje Philipp Schindler dodao je da je umjetna inteligencija produbila Googleovo razumijevanje korisničkih namjera, što omogućuje prikazivanje oglasa u složenijim i duljim pretragama – za koje su oglašivači spremni platiti više.
Posebno snažan rast bilježi cloud poslovanje. Prihodi su skočili 48 posto, na 17,7 milijardi dolara, znatno iznad očekivanja, zahvaljujući eksploziji potražnje za računalnom snagom potrebnom za treniranje i pokretanje AI modela. Analitičari ističu da takva dinamika potvrđuje stvarni zamah u AI-ju, ali i snagu Googleovih temeljnih biznisa.
Google je krajem prosinca imao ugovoreni cloud backlog od 240 milijardi dolara, čak 55 posto više nego tri mjeseca ranije. Pichai je pritom naglasio da je broj ugovora vrijednih više od milijardu dolara u 2025. premašio zbroj takvih poslova iz prethodne tri godine.
Ulagače je dodatno umirila snažna razina slobodnog novčanog toka, koji je u četvrtom tromjesečju narastao na 24,5 milijardi dolara, dok je na godišnjoj razini dosegnuo 73,3 milijarde. Dionice Alphabeta u posljednjih 12 mjeseci porasle su 61 posto, čime je tržišna kapitalizacija kompanije premašila 4 bilijuna dolara, ispred Microsofta, i svrstala Google među tri najvrjednije tvrtke na svijetu.
Pichai je istaknuo i snažan rast aplikacije Gemini, glavnog potrošačkog AI proizvoda, koja sada ima oko 750 milijuna mjesečnih korisnika – 100 milijuna više nego u prethodnom tromjesečju. Ipak, Google i dalje zaostaje za OpenAI-jem, koji tvrdi da ChatGPT tjedno koristi više od 850 milijuna ljudi.
Sve to dolazi u trenutku pojačane volatilnosti na tržištu, gdje su tehnološke dionice pod pritiskom nakon pojave novih AI alata, posebno onih koji mogu autonomno pisati softver i automatizirati pravne i administrativne poslove, dodatno potičući raspravu o stvarnoj vrijednosti i brzini povrata golemih AI ulaganja.
