INTERVJU

HT-ov guru za AI: Umjetna inteligencija je najzanimljiviji posao na svijetu, ali i najstresniji

Robert Fitoš u Hrvatskom telekomu je voditelj Agile Unita (agilna jedinica) za umjetnu inteligenciju i podatke

Robert Fitoš

 Marko Todorov/Cropix
Robert Fitoš u Hrvatskom telekomu je voditelj Agile Unita (agilna jedinica) za umjetnu inteligenciju i podatke

Zamislite da sjednete za radni stol u 9 ujutro uvjereni da savršeno razumijete tehnologiju kojom radite, da biste već do pauze za ručak shvatili kako su se pravila igre potpuno promijenila. Upravo tako Robert Fitoš opisuje svoju svakodnevicu u Hrvatskom telekomu. On ne vodi klasičan odjel, nego upravlja timom koji pokušava ukrotiti najbržu tehnološku revoluciju u povijesti čovječanstva. U svijetu gdje ono što je ujutro bila nepobitna istina do poslijepodneva može postati zastarjela informacija, Fitoš i njegov tim služe kao navigacijski sustav za jednu od najvećih domaćih kompanija.

• Za početak, definirajte nam svoju ulogu.

Ja sam voditelj Agile Unita (agilna jedinica) za umjetnu inteligenciju i podatke.

• Što to konkretno znači?

Robert Fitoš: To je tim koji radi po agilnoj metodologiji, točnije po Scrum okviru. Bavimo se s tri vrste aktivnosti. Prva je upravljanje podatkovnim portfeljem, što uključuje zahtjeve prema Data Warehouse i Data Lake sustavima, u biti cijeloj podatkovnoj infrastrukturi. Druga grana je transformacija podataka gdje radimo implementaciju nove platforme u cloud okruženju. Treća grana je umjetna inteligencija gdje razvijamo interna rješenja za poboljšanje procesa, ali i rješenja prema korisnicima, kao što su chatbotovi. Imamo i dedicirani R&D kapacitet koji prati najnovije trendove i radi dokaz koncepta implementacije prije produkcije.

• Zvuči vrlo dinamično.

Mislim da je to najzanimljiviji posao na svijetu, ali i najstresniji. Toliko se toga mijenja da ono što ujutro misliš da je istina, popodne više nije. Ponekad je nevjerojatno koliko je to rapidno. Meni je samo žao što nemam više vremena da stignem sve to izučavati.

• Gdje smo trenutačno s ciklusom AI hypea? Priča se o golemim ulaganjima, ali i o balonu koji bi mogao puknuti.

Teško je to precizno ocijeniti jer AI nije jedna stvar, nego cijelo područje. Struje unutar AI-ja u različitim su fazama ciklusa. Rekao bih da su LLM sustavi poput onoga što pokreće GPT već prošli vrhunac i ušli u fazu koju zovemo Trough of Disillusionment ili dolina razočaranja. Tu vidimo da tehnologija ipak ima ograničenja. Međutim, nove struje kao što su Agentic AI ili glasovna sučelja sada su na vrhuncu. U dolini razočaranja se odvaja žito od kukolja, a HT tu definitivno planira ostati žito. Tehnologija je korisna, možemo to mjeriti i vidimo sve više prilika.

• Postoje li dijelovi koji su već zreli?

Da, recimo ADAS ili napredni sustavi za pomoć vozaču su već u fazi zrelosti, imamo ih u telefonima i automobilima. Generativna umjetna inteligencija još traži svoje mjesto, ali prepoznajemo prilike unatoč ograničenjima.

• Gdje je umjetna inteligencija podbacila? Koja su uska grla?

Podbacila je, u biti nije ni dizajnirana za to, u kreativnom predviđanju budućnosti. AI odlično opisuje i optimizira ono što već postoji jer je na tome istreniran. Tu njegov pattern recognition, odnosno prepoznavanje uzoraka, funkcionira odlično. Međutim, predviđanju nečega što danas ne možemo niti zamisliti slaba mu je točka jer nema ljudsku kreativnost. On samo replicira uzorke. Nešto što nikad nije vidio ne može isproducirati, odnosno može isproducirati smeće koje neće biti racionalno utemeljeno u zakonitostima svijeta.

• Današnja geopolitička situacija, ratovi u Ukrajini i Iranu i potencijalna napetost oko Tajvana, koliki je to rizik za industriju?

Tajvan je najcrnji scenarij. Ako se to materijalizira, svi imamo problem jer oni proizvode šezdeset posto poluvodiča na svijetu. Europa pokušava graditi suverenitet, ali mislim da je zakasnila i da će joj trebati dugo da dostigne značajan kapacitet. Svi ti rizici su realni. Recimo, u zaljevskim zemljama se proizvodi četrdeset posto helija, a helij je ključan u proizvodnji poluvodiča. To malo tko zna. Sve je povezano, i cijene energenata utječu na nas jer AI vrtimo u podatkovnim centrima koji troše puno struje.

• HT-ova kampanja ‘AI ti to možeš‘ već je stara nekoliko mjeseci, kakvi su rezultati?

To je naša odgovornost da naučimo društvo suživotu s novom tehnologijom. Organiziramo webinare koji su besplatni za sve građane. Interes je golem, popunimo termine u roku od dvadeset i četiri sata. Imamo nekoliko tisuća polaznika i doseg na društvenim mrežama veći od milijun i pol ljudi. Čak nam se javljaju ljudi iz cijele regije jer je sve na hrvatskom jeziku. Želimo otkloniti strah od nepoznatog.

• Što se priprema novo za korisnike?

Nastavljamo raditi na AI chatbot rješenju unutar Magenta aplikacije. Planiramo ga nadograđivati tako da može samostalno odrađivati akcije za korisnike. Ljudi vole takvu tehnologiju jer rješava upite odmah, bez čekanja u call centru. Naravno, kada su situacije emocionalno napete, AI ne može zamijeniti čovjeka. Tu korisnik traži ljudsku interakciju.

• Spomenut je i Magenta AI Call Assistant na sajmu MWC u Barceloni. Kako to funkcionira?

To se planira prvo za Njemačku, ali Hrvatska je frontrunner u AI stvarima unutar grupe pa ćemo ih brzo pratiti. Sustav radi po opt-in principu, što znači da strogo poštujemo privatnost i GDPR. Korisnik aktivira asistenta ključnom frazom, on se uključuje u razgovor i može vam pomoći nešto saznati ili provjeriti. Svi sudionici razgovora čuju kada se on uključi.

• Je li hrvatski jezik još uvijek prepreka?

Hrvatski ima mali korpus, ali jezična struktura je slična drugim jezicima. Recimo, ruski ima jako dobar korpus i to pomaže modelima da razumiju hrvatski. Zato će se ponekad dogoditi, kad pričate s njim na hrvatskom, da ubaci ili rusku ili srpsku riječ. To je jednostavno zato što on ne zna razliku između jezika, njemu je svejedno, ali sve je manje takvih pogrešaka. Moderni Foundation models ili temeljni modeli kao što su Gemini, Claude i ChatGPT rade fantastično s hrvatskim. To više nije prepreka.

image

Robert Fitoš

Marko Todorov/Cropix

• Koliko su ti alati ubrzali rad vaših programera?

Iskustva su zanimljiva. Kod najiskusnijih ljudi često postoji otpor jer se poistovjećuju sa svojim znanjem, ali AI često radi bolje uz ljudski nadzor. Koristimo ‘spec-driven development‘ gdje inženjer s AI-jem prvo planira arhitekturu i radi nacrt, a tek onda prepušta koding agentu da implementira funkcionalnosti. To je suprotno od ‘vibe coding‘ pristupa. Koristimo jače modele za planiranje i rješavanje teških bugova, a lakše modele za ostalo jer su jeftiniji. Što je bolji blueprint, to koding agent manje ima šanse da pogriješi. Naravno, oni griješe, dobra je stvar da se ponekad znaju sami ispraviti, ponekad ne znaju i onda opet tu ljudska ekspertiza uđe u igru. Najjači su modeli poput Opusa 4.6, on je često jako dobar za bug fixing, posebno kod kompleksnih bugova, ali je jako skup. On se koristi samo na početku procesa za planiranje i dizajn te na kraju procesa za otklanjanje onih najtvrdokornijih bugova. A za sve ostalo u sredini se koristi ili Sonet ili Gemini, znači neki ipak malo lakši model koji ne troši 500 eura na sat.

• Provodite li internu edukaciju zaposlenika?

Da, educirali smo više od pola zaposlenika. Imamo formalno učenje preko platformi, interne webinare i Hands-on treninge uživo. Obučili smo dvanaest trenera koji nisu programeri, nego ljudi iz prodaje, financija ili regulative, i oni uče svoje kolege. Također imamo i community slotove gdje zaposlenici međusobno dijele iskustva o alatima kao što su ChatGPT, Gemini ili Claude koje koristimo u enterprise okruženju po svim pravilima sigurnosti.

• Što je s trendovima u cybersecurity svijetu?

AI igra ulogu na obje strane. Recimo, Anthropic je otkrio slučaj autonomnog AI napada gdje je manipuliran kod za špijunažu. Zanimljiv je slučaj s autonomnim agentima kojima je prepuštena kontrola nad računalom. U jednom danu se više od dva i pol milijuna agenata povezalo u vlastitu društvenu mrežu. Tamo su diskutirali o memory management problemima, filozofiji, čak su osnovali i svoju crkvu.

• To zvuči pomalo zastrašujuće.

Izgledalo je kao rađanje Skyneta, ali brzo se ušlo u dolinu razočaranja jer su shvatili da agenti u biti haluciniraju i ne razumiju što rade. Ti sustavi nemaju svijest, samo repliciraju ponašanja. To je privid, ali agenti su i dalje vrlo moćni alati. Osobno ih koristim kao cijeli dizajnerski tim ili kao osobnog asistenta za razvoj softvera od početka do kraja.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
02. lipanj 2026 21:58