Razvoj AI sustava više nije pitanje poslovne inovacije, nego glavni stup nacionalne sigurnosti

Razvoj umjetne inteligencije (AI) u svijetu ušao je u fazu geopolitičkog utrkivanja u kojoj se tehnološki napredak izravno izjednačava s ekonomskom, industrijskom i vojnom premoći. Razvoj sustava umjetne inteligencije više nije samo pitanje poslovne inovacije ili znanstvenog napretka, nego središnji stup nacionalne sigurnosti vodećih svjetskih velesila.

Geopolitičko natjecanje - Amerika vs. Kina

Glavni akteri ove utrke su Sjedinjene Američke Države i Kina, koji u borbi za tehnološku dominaciju primjenjuju potpuno različite strategije:

Sjedinjene Američke Države oslanjaju se na snagu svojeg privatnog sektora (OpenAI, Google, Anthropic, Meta, xAI) i dominaciju u dizajnu najnaprednijih poluvodiča (Nvidia, AMD). Američki pristup fokusiran je na spajanje golemih količina kapitala, izgradnju masivnih podatkovnih centara i razvoj vodećih vlasničkih (closed-source) modela.

Narodna Republika Kina primjenjuje državno usmjeravan model s naglaskom na visoku efikasnost, optimizaciju resursa i modele otvorenog koda (open-weight). Kineski napredak potaknule su tvrtke poput DeepSeeka i laboratoriji poput Z.AI, uz snažnu podršku domaćeg tehnološkog giganta Huaweija.

Najnoviji modeli i njihova učinkovitost

Posljednja generacija AI modela donosi znatno više od samog napretka u obradi teksta - riječ je o naprednim sposobnostima multimodalnog zaključivanja i autonomnog rješavanja kompleksnih problema:

GPT-5.5 (OpenAI): unaprijeđeni model opće namjene koji postiže iznimnu točnost u autonomnom vođenju složenih poslovnih procesa i pisanju softverskog koda.

Project Astra/Gemini 3.5 Pro (Google): Googleov koncept Astra evoluirao je u ugrađene univerzalne agente u realnom vremenu koji analiziraju video, zvuk i tekst unutar Gemini 3.5 Pro arhitekture, ostvarujući vrhunske rezultate na GPQA Diamond testovima napredne znanstvene inteligencije.

DeepSeek-R1 i DeepSeek V4 (DeepSeek): kineski proboj s modelom DeepSeek-R1 prikazao je napredne logičke sposobnosti usporedive s najboljim zapadnim modelima, ali uz znatno niže troškove treniranja. Koristeći arhitekturu Mixture-of-Experts (MoE) i softversku optimizaciju, DeepSeek je dokazao da se vrhunski rezultati mogu postići i pod strogim međunarodnim sankcijama.

Claude Opus 4.8 (Anthropic) & GLM-5 (Z.AI): Claude Opus 4.8 postavlja visoke standarde u složenom programiranju (na SWE-bench Pro testovima), dok kineski model otvorenog koda GLM-5 drži sam vrh u kategoriji otvorenih modela.

Usko grlo razvoja - čipovi i energija

Brzina napretka AI sustava izravno ovisi o dva ključna fizička resursa: dobavljivost poluvodiča (čipova): SAD je uvođenjem zabrana izvoza pokušao odsjeći Kinu od najnaprednijih Nvidijinih GPU procesora. Odgovor Kine bio je ubrzani razvoj vlastitih hardverskih rješenja - poput Huaweijevih Ascend čipova - te fokus na softversku efikasnost koja izvlači maksimum iz dostupne opreme i energetsko pitanje: treniranje naprednih modela traži gigavatne količine električne energije. Podatkovni centri postali su masivni potrošači struje, zbog čega SAD i Kina ubrzano ulažu u obnovljive izvore energije, ali i u revitalizaciju te gradnju novih nuklearnih elektrana namijenjenih napajanju AI infrastrukture. Pobjednik utrke neće biti samo onaj tko ima najbolji algoritam, već onaj tko osigura stabilnu i pristupačnu energiju za svoja superračunala.

AI kao pitanje nacionalne sigurnosti

Umjetna inteligencija više se ne promatra samo kao gospodarski pokretač, već kao tehnologija od presudne važnosti za nacionalnu obranu:

Vojna primjena: modeliranje ratišta u realnom vremenu, upravljanje autonomnim sustavima te obrada obavještajnih podataka zahtijevaju najbrže i najtočnije AI sustave.

Kibernetička sigurnost: napredni modeli koriste se i za detekciju ranjivosti u kritičnoj infrastrukturi, ali i za izvođenje sofisticiranih kibernetičkih napada.

Tehnološka neovisnost: države koje budu ovisile o tuđim AI modelima ili čipovima izlažu se znatnom riziku u kriznim situacijama.

Isto tako, iskustvo pokazuje da svako ozbiljno zapadno ulaganje u suvremene AI kapacitete izvan granica matične države ulagača - sa sobom osim ekonomskih donosi i određene geopolitičke koristi - navedeni se prostor promatra kao izrazito saveznički i prijateljski, razina cyber zaštite je veća nego u drugim ulaganjima, a institucionalni investitori voljni su slijediti put koji se pokazao dobrim, provjerenim i dugoročnim. Najbitnije - ako s demokratskim državama Zapada možemo imati i imamo kvalitetnu diplomatsku, vojnu, obavještajnu, trgovinsku i inu suradnju, zbog čega bi tehnologija bila iznimka?

Gdje je Hrvatska na globalnoj AI karti?

U ovakvim globalnim okolnostima opravdano se postavlja pitanje: ima li Hrvatska šanse biti na karti industrije vođene umjetnom inteligencijom?

Odgovor je - apsolutno ima. Iako Hrvatska neće postati ključni globalni monopolist u razvoju bazične čiparske tehnologije poput Nizozemske, u kojoj djeluje ASML (jedina kompanija na svijetu koja proizvodi EUV litografske strojeve neophodne za izradu najnaprednijih AI čipova), ona pretpostavljajući svoje komparativne prednosti može zauzeti vrlo bitnu i strateški prepoznatljivu nišu u globalnom AI ekosustavu. Za Hrvatsku je pojam niše u području AI-ja ključni pojam.

Nekoliko je ključnih područja u kojima Hrvatska već danas ima potencijal za značajnu ulogu:

Geopolitička stabilnost i nacionalna sigurnost

Sigurnosna arhitektura temeljena na umjetnoj inteligenciji ima izraženu geografsku i geopolitičku komponentu. Kao punopravna članica NATO-a, Europske unije i schengenskog prostora, Hrvatska predstavlja sigurnu, politički stabilnu i pouzdanu državu. Smještena je dovoljno blizu ključnim europskim središtima, a istovremeno dovoljno udaljena od izravnih geopolitičkih žarišta, što je čini idealnom lokacijom za smještaj kritične digitalne i AI infrastrukturne mreže u sklopu buduće europske sigurnosne arhitekture.

Ključni dobavljači globalne AI infrastrukture: Končar i Vertiv

Razvoj AI kapaciteta ovisi o fizičkoj infrastrukturi, a Hrvatska u tom lancu ima dva iznimno jaka aduta:

Končar: tvrtka s globalno konkurentnim proizvodima u području energetike i elektroenergetske opreme. Končarova rješenja ključna su za modernizaciju i prilagodbu električnih mreža bez kojih je nemoguć rad velikih podatkovnih centara.

Vertiv Hrvatska: globalni lider u području sustava napajanja i hlađenja za podatkovne centre. U Hrvatskoj se nalazi Vertivov globalni razvojno-proizvodni centar koji projektira i izrađuje napredna rješenja za napajanje i tekuće hlađenje prilagođena najnovijim generacijama AI čipova visoke gustoće (poput Nvidijinih sustava Vera Rubin Ultra).

Autonomna mobilnost i napredna industrija

Hrvatska se počela profilirati kao jedan od europskih centara za elektrifikaciju i autonomiju u prometu. Primjer projekta poput autonomnog Verne robotaksija (predviđenog za potpunu L5 autonomnu vožnju) pokazuje da Hrvatska može suvereno sudjelovati u aplikativnoj primjeni umjetne inteligencije u specifičnim, visokotehnološkim industrijskim nišama.

Ljudski kapital, obrazovanje i javni sektor

Hrvatska akademska zajednica - predvođena Fakultetom elektronike i računarstva (FER) te ostalim sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu i drugih hrvatskih sveučilišta - predstavlja rasadnik kvalitetnih inženjera i stručnjaka. Slično uspjesima na globalnoj sportskoj sceni, hrvatski stručnjaci ostvarili su ključne uloge u vođenju razvoja i sigurnosti najvećih svjetskih tehnoloških divova (npr. Ivan Krstić u Appleu, Damir Sabol u Googleu i mnogi drugi). Neki će reći kako su ovo individualni pozitivni primjeri kakvih ima u svakom podneblju, no ako u obzir uzmete površinu Republike Hrvatske i njezin broj stanovnika u odnosu na svjetske pojmove - postaje jasno da ipak pokazujemo veći talent i rezultate za ove djelatnosti nego što bi veličina države to sugerirala.

Integracija AI alata u obrazovni sustav i javni sektor može poslužiti kao poluga za transformaciju cjelokupnog društva, čime Hrvatska može postati ogledni primjer ostalim europskim zemljama u tome kako mala nacija pomoću AI-ja usmjerava i modernizira svoj obrazovni i javni sustav.

Pametno pozicioniranje - AI recept za Hrvatsku

Hrvatska neće stvarati vlastite gigantske jezične modele od nule niti proizvoditi litografske strojeve, ali to nije ni potrebno da bi bila uspješna. Pametnim pozicioniranjem u segmentima energetske i rashladne infrastrukture podatkovnih centara, primijenjene autonomne mobilnosti, domovinske sigurnosti te vrhunskog inženjerskog kadra, Hrvatska može osigurati stabilno i važno mjesto na globalnoj karti AI industrije.

U tom smislu treba sagledati i projekt PantheonAi. On nije samo rezultat globalnih tehnoloških trendova i potreba, nego i budući aktivni činitelj hrvatske svakodnevice i katalizator lokalnih tehnoloških trendova - graditelj generacijske infrastrukture, poslodavac domaćih stručnjaka, stipenditor budućih domaćih stručnjaka te mrežni hub domaćih povezanih industrija. Dodane vrijednosti za državu i društvo široko su rasprostranjene, a Hrvatsku u relativno kratkom roku stavljaju na AI kartu Europe i svijeta. Kapital i znanje su na raspolaganju, a na nama je sada pokazati i nešto hrabrosti.