Za desetak dana u Hrvatskoj bi trebao postati aktivan prvi fond za ulaganje u kripto imovinu, pod nazivom Passive Digital Asset. Osnivač je osječko društvo za upravljanje alternativnim investicijskim fondovima Griffon Asset Management, a iza njega stoji Tomislav Šerić, nekadašnji direktor Hrvatske elektroprivrede iz vremena vlade Kukuriku koalicije.
Upravno vijeće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga 7. svibnja odobrilo je rješenje kojim se Osječanima izdaje odobrenje za osnivanje i upravljanje tim fondom koji će biti specijaliziran za ulaganje u bitcoin. Trenutačno su još u fazi prikupljanja početnih ponuda udjela, a za aktiviranje su odredili minimalno milijun kuna.
Sustav skrbništva
Kako nam kaže Šerić, interesa ima, smatra da će prikupiti znatno više od minimalne vrijednosti. Fond je namijenjen samo za profesionalne i kvalificirane ulagače s “visokim apetitom za rizik”, dodaje, a glavna mu je prednost to što će sada u bitcoin moći ulagati i oni investitori kojima to dosad nije bilo moguće. Hanfa pritom upozorava javnost da “ulaganje u kripto imovinu predstavlja dodatni rizik zbog visoke volatilnosti i neizvjesnosti u vezi s regulatornim okvirom koji se odnosi na kripto imovinu”. Smatraju da je to proizvod za dugoročne investitore, kojima je to dodatak tradicionalnom investicijskom portfelju.
Na pitanje zašto se baš sada upustio u osnivanje fonda specijaliziranog za bitcoin, Šerić odgovara da tek sada za to postoji regulativa, a k tome dodaje da je riječ o tržištu u nastajanju pa ovo vidi kao pravi trenutak. Fondom Passive Digital Asset upravljat će Feđa Krivošić, financijaš s američkim iskustvom, i Srđan Kovačević, članovi uprave Griffon Asset Managementa.
Samostalno držanje kripto imovine, odnosno trgovanje kripto imovinom, donosi sa sobom značajne tehničke i druge operativne rizike, a preko fonda bi to, smatraju njegovi osnivači, trebalo biti lakše.
Vezano uz pitanje računalne i fizičke sigurnosti, iz Griffona tako odgovaraju da su implementirali sustav skrbništva nad kriptovalutama koji znatno smanjuje operativne rizike držanja bitcoina u odnosu na razinu koja je dostupna prosječnom ulagatelju.
“Sustav koji smo implementirali razvijen je s ciljem ostvarivanja razine računalne i fizičke sigurnosti koja je usporediva sa standardima koji se očekuju u bankarskoj industriji. Vjerujemo da većini kvalificiranih i profesionalnih ulagatelja takva razina sigurnosti trenutačno nije dostupna”, poručuju.
U rješenju regulatora navodi se da će u ostvarivanju investicijskog cilja taj fond primijeniti pasivnu investicijsku strategiju kojom će nastojati održati što veću moguću razinu investiranosti fonda u bitcoin. Strategija je kupnja i držanje bitcoina, a implementira se kako bi kretanje cijene udjela u što je moguće većoj mjeri odražavalo kretanje cijene bitcoina izražene u eurima. “U slučaju značajnog pada vrijednosti bitcoina, Društvo neće nastojati aktivno smanjivati izloženost Fonda bitcoinu s ciljem umanjenja pada vrijednosti udjela Fonda”, objavila je Hanfa u svom rješenju. Depozitar fonda je Hrvatska poštanska banka.
Tržišna kapitalizacija
Početkom ove godine postojalo je u svijetu čak 5100 različitih vrsta kripto imovine (tada im je tržišna kapitalizacija premašivala 250 milijardi dolara), a među njima dominira bitcoin koji čini više od 60 posto tržišne kapitalizacije, prema podacima objavljenima u travnju u studiji izrađenoj za Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku Europskog parlamenta. Zasad nije poznato tko će se od profesionalnih i kvalificiranih ulagača u Hrvatskoj odvažiti za prvi bitcoin fond.
Inače, kod Hanfe je prijavljeno šest tvrtki koje se u Hrvatskoj bave kriptovalutama odnosno “pružanjem usluga razmjene virtualnih i fiducijarnih valuta i/ili pružanja skrbničke usluge novčanika” (to su Electrocoin, Digital Assets, In Kapital, Fima Plus, Tikomar i Blokidea), jer im je to od početka ove godine obveza prema Zakonu o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma.