EuraTechnologies, najveći i najstariji startup inkubator u Europi dolazi u Hrvatsku. Ovaj inkubator sjedište ima u jednoj od najsiromašnijih regija u Francuskoj. Godine 2008. Lille je staru industrijsku predionicu pretvorio u startup hub. Danas taj hub ima četiri kampusa površine 145.000 kvadrata. Usporedbe radi, cijeli Zagrebački velesajam zauzima 165.000 kvadrata. U EuraTechnologiesu sjedište je više od 300 startupa, a u Hrvatskoj se procjenjuje da je ukupno aktivno nešto više od 500 startupa. K tome, ovaj inkubator godišnje stvori više od 200 novih startupa, a CapGemini, IBM i Microsoft tamo imaju svoje podružnice. Od 2009. do 2019. u startupe EuraTechnologiesa uloženo je više od 450 milijuna eura. To se 2021. popelo na 120 milijuna. Najuspješniji hrvatski venture builder, Martian & Machine, dosad je u svoje startupe privukao više od 100 milijuna eura investicija.
Uspjeh ovog inkubatora, kojem se na nacionalnoj razini u Francuskoj tepa kao glavnom tech hubu cijele države, poslužio je kao model za stvaranje najvećeg pariškog startup huba Station F-a i berlinskog Factoryja. A ovdje se inkubiraju startup od agritecha do spacetecha.
Ove godine EuraTechnologies je podigao 24 milijuna eura investicije kako bi na istoku Europe napravio 10 novih startup inkubatora, a tragom priče da će se jedan od njih otvoriti u Hrvatskoj razgovarali smo s predsjednikom uprave EuraTechnologies Nicolas Brienom. On je na tu funkciju došao prije godinu dana. Prethodno je pola desetljeća vodio najveću startup organizaciju u Europi France Digital, koja danas broji više od 3000 startupa i preko 200 VC i korporativnih investitora. Ujedno je i aktualni predsjednik European Startup Network, industrijskog udruženja u Briselu.
Da li u Hrvatskoj želite smjestiti jedan od deset inkubatora koje ste najavili da ćete otvoriti u Istočnoj Europi?
U Hrvatskoj tražim partnere kako bi to ostvario. Volio bih ovdje napraviti inkubacijski program koji bi započeo s radom u siječnju 2023. godine. Spreman sam investirati u taj projekt. Da bi to ostvario moram pronaći veliku korporaciju koja razumije zašto je iznimno važno ulagati u startupe. Dakako, to je zato što su startupi presudni da bi se dogodila digitalna transformacija. Drugo, tražim način kako da to ostvarim, a da paralelno podržim postojeće startup inkubatore u Hrvatskoj. Konačno, tražim poslovne anđele i VC-e koji su zainteresirani usmjeriti novac u startupe u tom programu. Mislim da možemo usmjeriti dosta novca u hrvatski startup ekosustav ako budemo to odradili timski.
Fokus vam je na deeptechu. Priča se da ste najbliže dogovora da inkubator nastane u suradnji sa zagrebačkim FER-om i varaždinskim FOI-jem?
Da, izgledno je da ćemo EuraTechnologies inkubator u Hrvatskoj otvori u suradnji s FER-om i/ili FOI-jem.
Niste baš određeni, a ni ne komentirate zasad više. Proširimo priču. EuraTechnologies je prije pandemije imao podružnice u San Franciscu, Londonu, Dubaiju i Shangaju. Zašto baš sada Istočna Europa?
Zatvorili smo sve podružnice izvan Unije. Naše je sjedište u Francuskoj i vjerujemo da europski startupi trebaju skalirati u Europi. U SAD-u je skaliranje jako skupo, a u Kini je zbog regulatornih zahtjeva vrlo bolno. EU želi konkurirati SAD-u i Kini u stvaranju, razvoju i uspjehu deeptech startupa. Cilj EU-a je stvoriti sto deeptech dolina po Europi. Za deeptech su ključni talenti, a mislim da ih u Hrvatskoj i drugim državama na istoku Europe ima mnogo. Tako da da, bili smo internacionalni, a sad želimo biti fokusirani na kontinent.
Zašto Hrvatska?
Ovdje imate odlične talente, jako dobar sveučilišni ekosustav, značajan broj studenata i specijalizacija. Ne morate biti velika država da bi imali velike startupe. Pogledajte Estoniju i Izrael. Od tamo su došle neke od najboljih tehnoloških kompanija na svijetu. Nitko ne bi trebao misliti da na globalnoj tehnološkoj sceni odlični startupi nastaju ili u velikim ili malim zemljama. To nije točno. Velike zemlje tu nemaju prednost, jer veliki startupi nastaju tamo gdje se stvore ‘veliki‘ timovi.
Što vam je Hrvatsku stavilo na radar?
Infobip. Vaš prvi jednorog. Na isti način je UiPath stavio na radar Rumunjsku. Ponekad je dovoljna jedna uspješna priča pa da u međunarodnim institucijama ključni ljudi postanu svjesni da se ovdje nešto događa. U Hrvatskoj nemate jednu takvu priču nego dvije. Imate i Rimac Automobile. Druga stvar koja vas je stavila na radar je nacionalno startup udruženje CRO Startup. Nemaju sve europske zemlje takva nacionalna udruženja. K tome, ljudi koji vode CRO Startup su entuzijastični, puni energije i daju vrijednost osnivačima. Imate ljude poput Hajdi Čenan. Drago mi je da CRO Startup ima isti pogled kao i mi. Moramo razumjeti da kao Europljani možemo više postići zajedno. Zato pomažemo CRO Startupu. Probleme koje ima hrvatski startup ekosustavi slični su onima u Francuskoj i Njemačkoj. Moramo dijeliti iskustva i pomagati si da bi europski startup ekosustav mogao parirati onom u SAD-u i Kini.
Kao izvršni direktor utrostručili ste najveće europsko startup udruženje France Digitale. Što ste naučili, koji su ‘tajni‘ sastojci za uspjeh startup ekosustava i može li se to izvesti u Hrvatskoj?
Izgradnja odličnog startup ekosustava je poput kuhanja slasne juhe. Morate u lonac staviti prave i dobre sastojke. Prvi sastojak su talenti. Hrvatska je, kako sam već spomenuo, tu spremna. Mislim da FER u Zagrebu i FOI u Varaždinu imaju najbolji bazen talenata na Balkanu. Talenti su temeljac. Drugi sastojak su serijski poduzetnici. Trebate foundere-investitore. To su ljudi koji su već uspjeli napraviti exit sa svojim startupom i sad investiraju u nove pothvate. U Hrvatskoj sam ih upoznao nekoliko. Oni su važni ne toliko zbog kapitala koliko zbog toga što su mentori koji mogu stvoriti nove uspješne kompanije. Treći sastojak su jednorozi. Hrvatska ih već sada ima dva, a oni su važni jer će nakon exita stvoriti efekt Skypea i PayPala. Iz jednoroga će poteći niz uspješnih serijskih osnivača-investitora. Treba jedna-dvije kompanije iz prve generacije koje onda stvaraju nove kompanije u idućim generacijama. Počinjem to vidjeti u Hrvatskoj. Ta tri sastojak vidim ovdje, ali naredna dva nedostaju.
Koja?
Da bi hrvatski startup ekosustav postao uspješan nužno je također da u Hrvatskoj imate bolji pristup kapitalu, posebno VC-ima, kao i pristup međunarodnim tržištima.
Hrvatski startupi trenutačno kapital pronalaze u inozemstvu, a na strana tržišta idu sami. Da li je to to?
Trebaju vam lokalni izvori kapitala. Malo osiguravatelja i banaka u Hrvatskoj znaju kako raditi sa startupima. Imate Infobip i Rimca, ali moglo bi se više kapitala hrvatskih štediša i osiguranika uložiti u njih. Iz moje perspektive to izgleda dosta nesretno. Previše banka i osiguravatelja preferira ulagati u nekretnine. To nije nerazumno. Ljudi trebaju negdje živjeti, ali trebaju i poslove a upravo su startupi ti koji su se pokazali kao odlični u stvaranju poslova. EuraTechnologies je u Lilleu stvorio više od 4500 novih radnih mjesta. To nije Pariz, nego periferija Francuske i stvoreno je toliko kvalitetnih novih radnih mjesta.
Razumljivo je da banke i osiguravatelji u Hrvatskoj možda neće biti fokusirani na izravna ulaganja u startupe, ali trebali bi biti motivirani da ulažu u VC-e koji će ulagati u lokalne startupe. Trebate i više poslovnih anđela.
Spomenuli ste i pristup međunarodnim tržištima?
Pogledajte uspjeh Estonije i Izraela. Njihovi startupi od prvog dana rade na međunarodnom širenju i kapital traže u globalno. Mi želimo stvoriti uvjete da budu fokusirani na VC-e iz Europe kao i na skaliranje u Europi. No, trebaju vam jače konekcije prema međunarodnim tržištima da bi ojačali svoj startup ekosustav.
Kako to funkcionira u Francuskoj?
Francuska je odličan primjer inženjerske nacije. Francuska je jedna od najboljih država na svijetu po broju Fields medalja, pandanu Nobelove nagrade za matematiku. Ponosan sam što država koja ima jedan posto svjetske populacije ima toliko vrhunskih matematičara. Ali inženjere ne postaju poduzetnici inženjeri samo tako. Za to je ključno imati jedan sloj startup ekosustava: istraživačke laboratorije, bazu studenata i fakultetske inkubatore. Znam da zvuči šaljivo o tome tako razmišljati, ali činjenica je da su studentski domovi i istraživački laboratoriji ključni elementi u stvaranju startup ekosustava.
Što je po vama bio okidač za ekspanziju startup ekosustava u Francuskoj?
Politika i gospodarstvo su međusobno povezani. U Francuskoj je većina političkih stranaka usuglasila konsenzus oko razvoja nacionalnog startup ekosustava. Rezultat je da bez obzira na politički predznak svaka naredna vlast konzistentno gradi kvalitetnu regulativu koja definiraja razvoj startup ekosustava u Francuskoj. Takav se pristup njeguje u državama s najboljim startup ekosustavima: SAD-u, Izraelu i Južnoj Koreji. Tamo nema rasprave - za ili protiv startupa.
Zašto smatrate da je politički konsenzus važan?
Ako želite zadržati mlade, sposobne i talentirane onda jest. Ljudi žive svoje živote dulje od četiri godine. Kad uzmu kredit za stan to nije na četiri godine. Kad kupuju auto to nije na četiri godine. A vi kad napravite startup nećete uspjeti u četiri godine. Infobip i Rimac postali su jednorozi tek nakon desetljeća razvoja. Zato razvoj startupa nije moguć, ili će ovisiti o iznimkama, ako političari ne surađuju. U tom dijelu ono što radi neki aktualni političar mora nastaviti raditi njegov nasljednik neovisno iz kojih su političkih opcija. To je pitanje nacionalnog interesa, a za to treba konsenzus. Nisam htio o politici, ali rekao bih da je to šesti i zadnji sastojak nužan za uspješan razvoj nekog startup ekosustava. Mnogo problema se riješi kad postoji konsenzus.
Kakav je to polučilo efekt u Francuskoj?
Kad je došlo do Brexita startupi iz Ujedinjenog kraljevstva i SAD-a tražili su svoje novo EU sjedište. Bilo je onih koji su otišli u Amsterdam i Berlin, ali Pariz je profitirao možda i najviše. Kao rezultat u Francusku se vraćaju talenti iz Londona i SAD-a. To je prekretnica za startup ekosustav, jer kao što sam rekao talenti su prvi ključan sastojak ekosustava. Povratnici, posebno s međunarodnim iskustvom, znače nove talente, nova znanja i nove prilike. Hrvatska ima dijasporu i program digitalnih nomada. Možete to izvesti na svoj način.
