Više od 500 ljudi u Hrvatskoj stalno je zaposleno u gaming industriji. Za život proizvode igre. Rezultat je to ovogodišnjeg istraživanja hrvatske gaming industrije što ga je napravio Klaster hrvatskih proizvođača videoigara (CGDA) uz podršku A1 Hrvatska.
U istraživanju se navodi da je broj ljudi u Hrvatskoj koji rade u gamingu i dvostruko veći s obzirom da treba dodati vanjske suradnike koji različito reguliraju svoj status.
Istraživanje po prvi put uključuje i podatke iz Inkubatora PISMO powered by A1, koji je najveći hub gaming industrije u Hrvatskoj i najveći rasadnik gaming startupa unas. Analizirano je tako čak 75 poduzeća od čega je njih dvije trećine dolaze iz Novske, i mahom su startupi.
Vladimir Bogdanić, član Upravnog odbora CGDA kaže da nedavni veliki exiti i gaming uspješnice inspiriraju sve više mladih da se bave razvojem igara pa je za očekivati da će i neki od novih studija uskoro prerasti u nove uspješne priče.
- Broj novoosnovanih tvrtki koje se bave videoigrama sve je više, a sve pokušavaju konkurirati na svjetskom tržištu. Neke od njih kroz godine rada postanu jako uspješne te budu akvizirane u stotinama milijuna eura poput Croteama, Nanobita ili Gamepiresa, a neke ostanu samostalne izdavanjem vlastitih velikih hitova, poput Ironwarda ili Pine studija - kaže Bogdanić.
Dodaje da je u odnosu na lani broj zaposlenih u gaming industriji porastao za 17 posto, a u odnosu na 2019. industrija broji čak 87 posto zaposlenika više.
Precizna brojka do koje je klaster CGDA došao kroz istraživanje je 533 stalno zaposlenih u domaćoj gaming industriji. Na to se treba pribrojiti još toliko vanjskih suradnika.
Pri vrhu regije
Domaća gaming industrija pri vrhu je u regiji po udjelu žena. Iznosi 30 posto i viši je od europskog prosjeka koji je 2021. bio na 24 posto udjela žena. Bogdanić kaže da najveći broj žena u hrvatskoj industriji videoigara radi u tvrtkama za proizvodnju mobilnih igara.
Od susjednih zemalja, samo Slovenija ima veći udio žena zaposlenih u industriji od 41 posto.
Iva Ančić, rukovoditeljica brenda, marketinških komunikacija i digitalnog poslovanja A1 Hrvatska uvjerena je da dugogodišnja podrška koju pružaju hrvatskom i regionalnom gaming eko sustavu dodatno motivira mlade da se usmjere prema toj najbrže rastućoj industriji.
- Posebice nas u ovom istraživanju raduje činjenica da je čak 30 posto žena pronašlo svoj poslovni put u gaming industriji. Kao digitalna kompanija, kampanjama potičemo žene u biznisu i IT-ju te trenutno zapošljavamo njih 44 posto - kaže Ančić.
Bogdanić iz CGDA naglašava da je gaming industrija potpuno drugačija od ostatka tehnološke industrije. Čak tri četvrtine zaposlenika nisu programeri.
- U industriji i dalje oko 75 posto neprogramerskih zanimanja, a potražnja za novim talentima dosta je uravnotežena u svim segmentima pa se tako u četvrtini oglasa traže programeri, u gotovo svakom petom oglasu traže se modeleri, 8 posto oglasa su za crtače, pet posto za game dizajnere i tako dalje - nabraja Bogdanić.
Sve profitabilniji
Navodi da su uvjeti za razvoj gaming industrije u Hrvatskoj u posljednje vrijeme poboljšali što omogućuje rast zapošljavanja. Pomogla je i država. Sada postoji NKD za proizvodnju računalnih igara, ali i službena potpora toj industriji.
- U 2021. godini započeto je i javno financiranje videoigara kroz Hrvatski audiovizualni centar (HAVC), što Hrvatsku čini jednom od samo deset zemalja Europske Unije koje imaju dedicirani fond za potporu videoigrama - pojašnjava Bogdanić i kaže da je za to kreiran fond od 200 tisuća eura godišnje.
Iako prihodi proizvođača igara u 2022. u odnosu na godinu prije nisu porasli, i iznose 60 milijuna eura, profitabilnost industrije je snažno porasla.
- Hrvatski proizvođači igara su lani s više od 13 milijuna eura neto dobiti povećali profitabilnost za 10 posto u odnosu na godinu prije, a čak tri puta u odnosu na otprije dvije godine, Većina studija očekuje rast od 10 do 30 posto u idućih pet godina što je u skladu sa svjetskim trendovima - zaključuje Bogdanić.
