Dva hrvatska jednoroga Infobip i Rimac Automobili, prema WIPO-u, vrijede kao i 4,1 posto hrvatskog BDP-a. A do prije dva-tri desetljeća nisu ni postojali. Domaći ICT juri prema poziciji jedne od tri najvažnije industriju u Hrvatskoj.
Lani je njegov prihod, prema istraživanju HUP-Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti (HUP ICT), dosegao 7,2 milijardi eura i čini 10,7 posto BDP-a. A do prije deset-dvadeset godina malo kome je bio u fokusu.
Unatoč tome, motor gospodarstva - male i srednje tvrtke - prema podacima Eurostata zaostaju u primjeni digitalnih tehnologija.
U Hrvatskoj web prodaju koristi svega 7-8 posto malih i srednjih poduzetnika. Svega 24 posto malih i srednjih poduzetnika koristi ERP sustave. U EU je prosjek 38 posto. Korištenje clouda kod malih i srednjih poduzetnika u Hrvatskoj je 39 posto, ali to i dalje pri dnu u odnosu na situaciju u ostalim članicama EU.
Hrvoje Josip Balen, predsjednik HUP ICT-a kaže da je cilj smanjiti zaostajanje motora hrvatskog gospodarstva u području digitalnih tehnologija.
Ubrzanje digitalizacije
- Hrvatska ICT industrija bilježi iznimno snažan rast, brži od prosjeka država srednje i istočne Europe pa i prosjeka EU, i kao sektor postaje sve važniji pokretač gospodarskog rasta Hrvatske i želi pomoći i biti ključan čimbenik u ubrzanju digitalne transformacije malih i srednjih poduzetnika - kaže Balen.
Dodaje da HUP ICT već sada surađuje s nizom partnera, uključujući i Vladom, kako bi potaknuo ubrzanje digitalne transformacije i time modernizaciju gospodarstva.
U primjeni digitalnih tehnologija ne zaostaju, naime, samo mali i srednji poduzetnici već i javni servisi. Zato je važan integralan pristup. Balen podsjeća da je u sklopu prvog Izvješća o stanju digitalnog desetljeća sama Europska komisija predložila Hrvatskoj da ubrza digitalizaciju, posebno kroz digitalizaciju malih i srednjih kompanija.
Jasminka Martinović, direktorica udruge HUP ICT-a kaže upravo stoga već nekoliko godina organiziraju konferenciju Digitalna (R)evolucija kako bi ukazali na ovaj problem.
- Okupljamo male i srednje poduzetnike iz svih industrija, članove Vlade, naše članove i druge ključne dionike kako bi iz prve ruke s praktičnim primjerima dobre prakse i načinima koji mogu povećati produktivnost te realizirati svoje poslovne ciljeve kroz digitalizaciju - kaže Martinović.
Jezikom poduzetnika
Dodaje da će ove godine HUP ICT okupiti na Digitalnoj (R)evoluciji više od 700 poduzetnika iz svih sektora gospodarstva i dijelova Hrvatske u Mozaik event centru u Zagrebu 28. studenog. Martinović naglašava da najveća domaća poslovna konferencija za razmjenu znanja o uspješnim primjerima digitalne transformacije poslovanja bit će fokusirana na poslovnu primjenu i na njoj neće biti IT vendora kako bi se pokazalo da za primjenu digitalnih tehnologija nisu nužna velika ulaganja već samo spremnost na modernizaciju.
Ivan Maglić, programski direktor Digitalne (R)evolucije kaže da je za ubrzanje digitalizacije ključno proširiti svijest o nepovratnim promjenama koje se događaju oko nas i smanjiti otpor prema korištenju novih tehnologija.
- Zato HUP ICT ne radi konferenciju o tehnologiji i ne pričamo inženjerskim jezikom već radimo konferenciju na jeziku poslodavaca, odnosno biznisa, sa konkretnim, učinkovitim i praktičnim primjerima kako provesti digitalnu transformaciju - kaže Maglić.
Pojašnjava da su pripremili primjere dobre prakse iz različitih industrija kako bi se što više približili potrebama najšireg broja malih i srednjih poduzetnika. Maglić kaže da će se u primjerima naći tehnologije kao što su umjetna inteligencija, cloud, big data i VR/AR.
Naglasak na ljudima
- Ali naglasak neće biti na tehnologiji već na konkretnim problemima u biznisu s kojima se svi suočavamo, a koji se mogu riješiti na bolji, rekao bih pametniji način i način koji u središte stavlja čovjeka, zaposlenike, jer bez ljudi se ne može. Tehnologija je tek alat - kaže Maglić.
Jasminka Martinović dodaje da HUP ICT želi pokazati malim i srednjim poduzetnicima i da na putu digitalizacije nisu usamljeni.
- Za projekte naših poduzetnika i unapređenje vještina postoje sredstva iz EU fondova, edukacije i niz drugih akcija kako bi im pomogli da digitalizacijom postignu uspjeh - zaključuje Martinović.
PROGRAM KONFERENCIJE dostupan je ovdje i ulaz je besplatan, uz registraciju.
