U Hrvatskoj se u pogonu i sustavu poticaja nalazi ukupno 1230 sunčevih elektrana instalirane snage 53,434,24 kW te 40 bioplinskih postrojenja ukupno instalirane snage 44,722,00 kW, a u sustavu su i četiri bioplinska postrojenja ukupne snage 5,200,00 kW koja još nisu spojena na mrežu.
Kada je riječ o bioplinskim postrojenjima, osnovu proizvodnje energije pretežito čini korištenje stajnjaka s farmi, silaže i drugih organskih ostataka u bioplinskim postrojenjima, gdje se razgradnjom organskih tvari stvara bioplin, čijim se sagorijevanjem u kogeneracijskom postrojenju proizvodi električna energija. Stoga je i logično što se veći broj bioplinskih postrojenja nalazi u sastavu tvrtki na području Slavonije i Baranje, gdje se uzgaja i najviše stoke. Jedna od onih koja ima nekoliko bioplinskih postrojenja je i Žito grupa, piše Glas Slavonije.
Prema riječima Ivana Pandurevića, izvršnog direktora odjela Investicija, razvoja i IT-a Žito grupe, ima veliku proizvodnju te električna energije ima veći udjel u ukupnoj potrošnji energije.
- Naš je cilj povećati udjele obnovljivih izvora energije na svim lokacijama Grupe kako bismo smanjili ovisnost o značajnim promjenama cijene električne energije. Tako je fotonaponska elektrana još jedan od izvora proizvodnje električne energije u Žito grupi. Sunčanu energiju pretvaramo u električnu energiju bez zagađivanja okoliša. U pretvorbi energije koristimo najmoderniju i u potpunosti sigurnu opremu koja je dostupna na tržištu, a prednost uvijek dajemo domaćim izvođačima i proizvođačima opreme. Bitno je napomenuti kako imamo vršne potrošnje po danu, pa tato proizvedenu električnu energiju trošimo kada je najveća potreba proizvodnje za, primjerice, hlađenjem, ventiliranjem, ili za neki drugi proizvodni proces - kaže Pandurević, i dodaje da kada je riječ o investicijama Žito grupe, u 2020. godini fokusirani su na racionalizaciju potrošnje energije.
"I do sada smo u našem radu više proizvodili električne energije iz obnovljivih izvora energije nego što smo trošili. Sveukupni prijedlog plana investicija za 2020. na razini Grupe je 60 milijuna kuna - kaže Pandurević te dodaje da trenutačno grade dvije sunčane elektrane snage oko 600 kW, a projektiraju i nekoliko sunčanih elektrana ukupne snage više od tri MW, čime se pridonosi održivom razvoju i ispunjavanju zadanih ciljeva", kaže Pandurević.
- Uz dva postojeća bioplinska postrojenja – Novi Agrar i Mala Branjevina, u pogon je 2016. pušteno bioplinsko postrojenje Orlovnjak, instalirane snage 1,7 MW, a 2018. bioplinsko postrojenje Klisa snage 1,4 MW, čime je Žito Grupa povećala udjel obnovljivih izvora energije u proizvodnji električne energije, što ujedno pridonosi i nacionalnoj stabilnosti elektroenergetskog sustava, kao i realizaciji zajedničke EU energetske politike propisane Nacionalnim akcijskim planom za OIE 2020. Naša postrojenja proizvode gotovo 45 GWh godišnje električne energije, što osigurava električne energije za 12 tisuća kućanstava - kaže Pandurević.
Unaprjedili sustav gospodarenja otpadom biljnog i životinjskog podrijetla
Iz Žito grupe navode i da se vodeći razvijenim modelima gospodarenja otpadom i njegovim korištenjem kao sirovinom za proizvodnju električne i toplinske energije, u zadnjih nekoliko godina intenzivno radi na unaprjeđenju sustava gospodarenja otpadom biljnog i životinjskog podrijetla. Primjerice digestat, nusproizvod u proizvodnji bioplina, koriste kao organsko gnojivo, čime se zaokružuje proces proizvodnje. Prije četiri godine uvezli su sustav za injektiranje tekućeg digestata direktno u zemlju te uložili u sustav laguna kako bi smanjili potrošnju mineralnih gnojiva.