Hrvatska značajnim stranim ulagačima u industriju može biti zanimljiva samo za proizvodnju za izvoz i u tom smjeru treba voditi politiku privlačenja investitora iz inozemstva, upozorio je na panelu Jutarnjeg lista o poslovnoj klimi i privlačenju stranih ulaganja Marinko Došen, predsjednik Uprave solinskog AD Plastika, jedne od najuspješnijih hrvatskih kompanija.
Uz Došena, u panelu su sudjelovali ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović, saborski zastupnik HDZ-a i bivši ministar turizma Anton Kliman i ekonomski analitičar Vuk Vuković. Na pitanje voditelja panela kolumnista Jutarnjeg lista Gojka Drljače što bi Vlada trebala napraviti u pravcu za koji se zauzima, Došen je kazao kako prvo treba mijenjati poreznu politiku, kako oporezivanja dohotka, tako i kapitala.
- Potrebno je napraviti jasan i robustan plan za stvaranje pretpostavki privlačenja stranih ulaganja. Potencijala za to imamo, jer ako su investicije mogle privući druge zemlje srednje i istočne Europe, ne vidim zašto to ne bismo mogli i mi. S druge strane, bez stalnog ulaganja u ljude i nove tehnologije, što je recept koji AD Plastik primjenjuje, neće biti ni napretka, ali ni opstanka. Jedna od pozitivnih stvari pojave covida-19, odnosno utjecaja epidemije na gospodarstvo, jest što smo počeli raspravljati o strukturnim problemima hrvatskoga gospodarstva - komentirao je Došen. Podsjetivši da u posljednje vrijeme svjedočimo velikim inozemnim investicijama poput ulaska američkih investicijskih fondova u Infobip, preuzimanju Nanobita od strane švedskih investitora i niza ulaganja iz inozemstva u Rimac Automobile, Gojko Drljača izrazio je na početku panela bojazan kako bi nedostatak odgovarajućih radnika na domaćem tržištu rada mogao biti prepreka razvoju spomenutih i privlačenju novih investicija stranaca.
Josip Aladrović i Anton Kliman
- Ne bih se dokraja složio s takvom procjenom - rekao je ministar Aladrović, napomenuvši kako su Nanobit i Infobip primjeri tvrtki koje su se, koristeći domaće tržište rada, uspješno razvijale od startupa do visokotehnoloških kompanija koje stvaraju proizvode s visokom dodanom vrijednošću. Domaće tržište rada, dodao je Aladrović, kompleksno je kao i tržište rada drugih zemalja, a država, ocijenio je, gledajući kako kroz politike na tržištu rada doprinijeti podizanju konkuretnosti hrvatskoga gospodarstva, treba slijediti uspješne primjere tvrtki koje su pronašle tržišnu nišu i privukle velik interes stranog kapitala.
Dodana vrijednost
- Moramo osvijestiti situaciju da više kao ekonomija ne možemo svoj razvoj bazirati na investicijama koje ne potiču stvaranje dodane vrijednosti. Imamo primjere uspješnih tvrtki sa stvaranjem dodane vrijednosti koje sam spomenuo, a ovdje imamo i primjer AD Plastika. Imamo, s druge strane, i perspektivu i potencijal financiranja iz fondova Europske unije u nastupajućem proračunskom razdoblju. Prema tome, država će imati što ponuditi u smislu izvora investicija, sad je stvar na ekonomiji da to iskoristi - kazao je ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.
Nadovezujući se na opasku moderatora Drljače da se od kompanija danas traži brza prilagodba korištenju novih tehnologija i tržišnih trendova, Marinko Došen pošao je od učestalih procjena kako će se automobilska industrija, u suradnji s kojom AD Plastik ostvaruje svoj prihod i izvoz, sve više orijentirati na proizvodnju vozila na električni pogon.
- AD Plastik će isporučivati svoje proizvode bez obzira na to ide li automobil na benzin, dizel ili električni pogon. Trenutno imamo u razvoju 50 projekata, a u dosadašnjem dijelu godine ugovorili smo novih poslova u vrijednosti 90 milijuna eura. Nijedan ugovor nam zbog korone nije otkazan, pa iz svoga primjera možemo reći da se ne treba uvijek povoditi za nečim što se proglašava novom modom ili trendom. Sjetite se da je prije 15 godina dizel proglašavan gorivom budućnosti, da će u potpunosti istisnuti benzin, pa vidimo što se dogodilo - komentirao je Došen. U automobilskoj industriji, napomenuo je, uvijek postoje trendovi i moda. Trendovi današnjice u autoindustriji, naznačio je prvi čovjek AD Plastika, jesu sigurnost, ekologija i zaštita okoliša.
- Električne automobile vidim kao novu modu, oni neće zauzeti značajniji dio tržišta - procjenjuje Došen.
Nova moda
Premjestivši fokus panela s potencijalnog interesa stranih ulagača za domaću industriju na potencijal turizma za primanje stranih investicija, Anton Kliman podsjetio je da su hrvatski hotelijeri u prošlosti privukli značajne inozemne investicije.
- Nemojmo se tako brzo odreći turizma i njegova potencijala za privlačenje kapitala, bez obzira na aktualnu situaciju s koronom. Razvojem turizma može se puno toga drugoga razvijati u Hrvatskoj, od poljoprivrede nadalje, a na koncu i povećati sam izvoz. Dosadašnjim investicijama u turizmu mi smo postali svjetski konkurentna turistička zemlja i ne smije se odustati od privlačenja investitora i u taj segment gospodarstva - apelirao je Kliman.
Vuk Vuković skrenuo je pozornost na tekući trend povratka industrija iz Kine i drugih dijelova svijeta u Europu zbog otežavajućih čimbenika koje je sa sobom donijela koronakriza i prilike koje su se tu pružile Hrvatskoj da motivira investitore koji se povlače iz Azije da proizvodnju lociraju kod nas.
- U privlačenju proizvodnji koje se povlače iz Azije dosad nismo imali značajnijeg uspjeha, a nismo, u posljednje vrijeme, imali ni uspjeha u privlačenju greenfield investicija. Ono što smo imali bile su brownfield investicije ili preuzimanja s ulaganjem u već postojeću proizvodnju, primjer su BAT i Tvornica duhana Rovinj - komentirao je Vuković. Dodavši kako će i druge zemlje u okruženju nastaviti raditi na privlačenju stranih investicija, Vuković je zaključio kako si Hrvatska mora postaviti pitanje što je to što nudi ulagačima iz svijeta, a što ne mogu dobiti u drugim zemljama.
Marinko Došen i Vuk Vuković
- Investitori kada razmatraju i donose odluku o tome gdje će investirati u pravilu gledaju tri pokazatelja, poreznu neizvjesnost, stanje u pravosuđu i cijenu rada. Bojim se da po spomenutim parametrima nismo najkonkurentniji, i stoga se moramo usredotočiti na njih, odnosno na unapređenje tih pokazatelja - naznačio je Vuković, spomenuvši ponovo primjer British American Tobacca kao investitora koji sada prijeti odlaskom iz Hrvatske zbog učestalih poreznih izmjena u dijelu koji se odnosi na trošarine na cigarete. Odlazak BAT-a, upozorio je, bio bi loš signal za druge investitore iz svijeta.
Vuković je podsjetio na nalaze globalnog istraživanja Doing Business i pripadajuće indekse konkurentnosti za zemlje koje, istaknuo je, gledaju svi investitori.
- Prema Doing Businessu, Hrvatska je po uspješnosti pravnog sustava u rješavanju sudskih sporova i rješavanju regulatornog okvira na 138. mjestu od 141 zemlje, što je katastrofa - naveo je Vuković. Osvrnuvši se na odnose na tržištu rada, Vuković je izrazio uvjerenje kako je cijena rada u nas visoka, konkurentnost hrvatskog radnika niska, a regulatorni okvir za uvoz radne snage restriktivan.
Na opasku moderatora Drljače da ni druge zemlje u okruženju, poput Mađarske, nisu naročito uspješne po pitanju uređenosti pravnog sustava, pa ipak, podsjetio je, uspijevaju privući više stranih investicija od Hrvatske, Vuković je uzvratio kako je pravna neizvjesnost u nas ipak izraženija nego u drugim zemljama.
- Pravosuđe nam je potpuno korumpirano, potpuno zarobljeno politički i stranački. To vide investitori, nismo mi tako izolirani kako nam se ponekad čini - zaključio je Vuković.
Komentirajući odluku Megglea da napusti Hrvatsku te najavu British American Tobacca (BAT) da je spreman povući isti potez kao Meggle, Anton Kliman je ustvrdio kako se u slučaju Megglea radi o odluci koja je ranije donesena, a posljednjih je mjeseci samo je finalizirana.
- Kad je riječ o BAT-u, informacije, da tako kažem, iz druge ruke, govore da se radi na tome da se stvore uvjeti da BAT nastavi poslovanje u Hrvatskoj. Vlada se, to je očito, zauzela za rješenje tog problema - naveo je Kliman, otkrivši kako su se posljednjih dana odvijali razgovori predstavnika BAT-a i Vlade. Prema mome osjećaju, zaključio je Kliman, naći će se rješenje za ostanak BAT-a u Hrvatskoj.
ojko Drljača
Na pitanje moderatora Drljače kako će Vlada uskladiti potrebu privlačenja stranih ulaganja s imperativom zadržavanja gospodarskog suvereniteta, ministar Aladrović izrazio je uvjerenje kako, nakon utjecaja epidemije covida-19 na sigurnost opskrbe hranom, prehrambena industrija i poljoprivreda moraju biti dio strategije države za očuvanje gospodarskog suvereniteta.
Visoka dodana vrijednost
- Ne bih ovdje izostavio ni turizam ni ostalu prerađivačku industriju, koji, bez obzira na to što su radnointenzivne djelatnosti s niskim plaćama, mogu postati djelatnosti s visokom dodanom vrijednošću - ocijenio je Aladrović.
Govoreći, u kontekstu gospodarskog suvereniteta, o privatizaciji državnog portfelja, Aladrović je poručio kako će se pri budućim privatizacijskim odlukama, među ostalim, voditi računa o efektima prodaje državnog vlasništva na prihode državnog proračuna i, istaknuo je, raspodjelu tako prikupljenog priljeva u proračun.
- Privatizacijske procese stavljat ćemo u odnos s gospodarskim tijekovima koje želimo pospješiti ili otvoriti prodajom vlasništva i povećanjem prihoda proračuna - najavio je ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.
Osvrnuvši se na ocjene dijela sudionika panela da su Europska unija i Hrvatska unutar nje u koronakrizi u značajnoj mjeri iscrpile svoj fiskalni kapacitet za pomoć gospodarstvu, Aladrović je poručio kako buduća pomoć države gospodarstvu neće više moći biti horizontalna, odnosno, kazao je, usmjerena svima koji su u poteškoćama, nego ciljana.
- Moramo napraviti jeftiniju državu i restrukturirati proračunske troškove. To mora biti na početku politika privlačenja stranih investicija, ali i motiviranja domaćih kompanija da investiraju - komentirao je Marinko Došen.
Vuk Vuković zaključio je panel, među ostalim, podsjećanjem da je skupa država o kojoj je govorio Došen znatnim dijelom stvorena u prethodnoj globalnoj krizi 2009., zaključivši kako je razdoblje poslije korone prilika za smanjenje troškova države.