Je li obrazovanje u Hrvatskoj svima dostupno? Statistika o broju studenata s obzirom na prebivalište vrlo jasno pokazuje da vjerojatnost da će neka mlada osoba studirati velikim dijelom ovisi o tome gdje je rođena. Gruba analiza koju smo napravili, unatoč metodološkim nedostacima, dokazuje da su šanse za mlade, ovisno o tome jesu li odrasli na selu ili gradu, u Lici, uz more ili u Međimurju, drastično različite.
Izračunali smo koliki udio čine studenti u ukupnoj populaciji određenog grada ili općine u dobi od 20 do 25 godina. Studentska populacija, dakako, nije samo ona u toj dobnoj skupini - ali svakako u nju spada veći dio, a ukupni broj stanovnika te dobi odnosi se na broj dobiven u Popisu stanovništva 2011. godine. Taj se broj do danas vjerojatno promijenio, no boljeg pokazatelja, do sljedećeg Popisa, nećemo imati.
Takva analiza pokazuje da je udio studenata neusporedivo veći u bogatijim gradovima - onima na sjeveru države te uz more, no najveće su razlike u udjelu studenata između gradova i sela. Među najvećim gradovima - iz kojih smo izuzeli Rijeku i Pulu, jer državna statistika prati samo studente na domaćim fakultetima, dok iz tih gradova tradicionalno veći broj mladih studira u inozemstvu, prije svega Italiji i Sloveniji - najveći udio studenata ima Čakovec, a najmanji - Vukovar. Udjeli se kreću od 50-ak do 80-ak posto.
U pojedinim općinama, pak, mahom onima u nerazvijenijim dijelovima države, udjeli studenata ponegdje su i deset puta manji. Tako, primjerice, u Gornjem Mihaljevcu studenti čine tek 7 posto ukupne populacije od 20 do 25 godina, u Vrhovinama 8 posto, Brckovljanima 11 posto, Jagodnjaku 13 posto, Dvoru 18 posto, Babinoj Gredi 19 posto...