Ravnatelj Treće ekonomske škole u Zagrebu, Mirko Kožul, u drugoj polovici tjedna čekao je novo rješenje prosvjetne inspekcije. Nadao se da je konačno jer vrijeme je da agonija koja traje više mjeseci završi i postane jasno tko će u ovom mučnom i kompliciranom procesu izvući deblji, a tko kraći kraj.
U 17 godina svoje ravnateljske karijere Kožul nije doživio ovakav slučaj.
U školu mu je lani u rujnu stigao učenik, primijetili su ubrzo, slabijih radnih navika. Promijenio je prethodno dvije škole i u Ekonomskoj je upisan u treći razred. Na kraju školske godine zaključene su mu četiri negativne ocjene: iz hrvatskog, matematike, statistike i računovodstva. Pao je, dakle, razred.
A možda i ne.
Nakon žalbe roditelja, nalogom inspekcije, poništene su zaključne ocjene, jedna po jedna, pa učenik dobiva priliku kroz novu školsku godinu ispravljati ocjene iz - prošle godine. Dosad ih je ispravio tri, neke poput matematike, iz trećeg pokušaja. Ostao je još samo hrvatski jezik i, nadaju se njegovi roditelji, eto ga napokon u četvrtom razredu.
Kako se proces davanja i osporavanja ocjena odvijao, svjedoči niz dokumenata, od službenih prigovora roditelja, preko naloga inspekcije, stručno pedagoških nadzora, žalbi nastavnika, pisama nadležnim institucijama, i s jedne (roditeljske) i s druge (nastavničke) strane.
Pa nekako redom, iskoristivši zakonsku opciju, roditelji učenika - igrom slučaja, oboje gimnazijski profesori - prvo ulažu žalbu na zaključene ocjene njihovu sinu iz statistike i matematike. Uvjereni su da nije pravedno ocjenjivan i da je tretman pojedinih nastavnika prema njemu bio antipedagoški. Cilj im je osigurati sinu prolazak u četvrti razred, bez obzira na to što je propustio odslušati gradivo prvog polugodišta jer pohađa treći. Posljednjih tjedana, doduše, nije na nastavi zbog, kažu roditelji, bolesti.
Tko koga maltretira?
Prosvjetna inspekcija poništava njegovu svjedodžbu pozivajući se na proceduralne nepravilnosti u radu škole i kršenje prava djeteta koje tada dobiva drugu, u nekim predmetima i treću priliku za ispravljanje ocjene. Iz više razloga, uključujući ispričnice zbog bolesti učenika, taj se proces odugovlači, pa učenik kroz novu školsku godinu dobiva šansu ispravljati zaključene, pa poništene, jedinice iz prošle godine.
Od trenutka kada prosvjetna inspekcija krajem prošle školske godine ulazi u školu pa do danas traje borba struke protiv struke, nastavnika protiv nastavnika-roditelja. Razgovor s jednom i drugom stranom pokazuje nepomirljive razlike u stavovima i tvrdnjama.
- Našeg sina već mjesecima maltretiraju ravnatelj i skupina profesora. (...). Zbog nestručnih postupaka škole inspekcija je posjećivala školu i poništavala ocjene koje nisu bile objektivno zaključivane. Svaki ispit koji je naš sin polagao iz matematike i hrvatskog jezika bio je svjesno opterećen preprekama i prezahtjevnim nepotrebnim koncepcijama koje su išle na to da učenika onemoguće u postizanju prolazne ocjene. Primjerak testova iz gramatike pokazali smo kolegama iz naših gimnazija. Posvađali su se oko toga što je ispravan odgovor na pojedina pitanja... - sažetak je izjave roditelja.
S ocem se nalazimo u neslužbenom razgovoru. Čvrsto je uvjeren u svoju priču.
Zakon je, tvrdi, na njihovoj strani, a ravnatelj i skupina nastavnika su se odmetnuli i uporno djeluju protuzakonito, amoralno i nadasve nepedagoški. Zato takvu rabotu škole roditelji nazivaju “udruženim, zločinačkim, antipedagoškim pothvatom”. Njihov je cilj dokazati cijelom sustavu i školi da se vrijedi boriti za pravdu, za uspjeh njihova sina koji mu škola želi oduzeti. A to će dokazati ako njihov sin uspije proći razred. Oni koji su mu to onemogućavali, trebaju, smatraju roditelji, disciplinski odgovarati.
Jer, uvjeravaju, njihov sin nije smio pasti razred. Brine ih što su 1. prosinca za maturante, među kojima je, tvrde, trebao biti i njihov sin, otvorene prijave za državnu maturu koja je - zbog otezanja škole da razriješi situaciju koju je sama prouzročila - postala za njihova sina upitna. Škola je svime time stvorila opasan presedan ne poštujući zakone RH, zaključak je roditelja.
S druge strane, agonija za nekolicinu nastavnika Treće ekonomske traje, kažu, gotovo godinu dana. Očajni su zbog pritiska roditelja pa su se prije mjesec dana udružili u zajedničkom apelu ministrici obrazovanja kojoj šalju pismo o “kršenju prava i nasilja nad profesorima”. Pismo u kojemu na ministricu apeliraju da “zaustavi teatar apsurda kojem su izloženi neki od kolega iz zbornice, a koji se indirektno dotiče svih dionika odgojno-obrazovnog sustava i dovodi u pitanje njegov integritet, zakonito funkcioniranje i dignitet struke”, potpisuje ukupno 45 nastavnika škole i ravnatelj.
U pismu opisuju slučaj zbog kojeg su nekoliko mjeseci izloženi učestalim posjetima nadzornika, čije odluke i rješenja ozbiljno dovode u pitanje funkcioniranje njihove škole i u potpunosti narušavaju vjeru u sustav. Detaljno opisuju kako su roditelji učenika angažirali razne nadležne institucije sa svrhom da osiguraju svom djetetu prolaz u četvrti razred.
Redaju u svom apelu kronologiju: nakon što je prosvjetna inspekcija zbog “proceduralnih nepravilnosti” (navod stavljaju u apelu zbog ogorčenja inspekcijskim traženjem dlake u jajetu pri češljanju njihova rada) poništila zaključne negativne ocjene ispita pred povjerenstvom iz statistike i matematike, učenik je u kolovozu ponovno pristupio ispitu iz statistike i položio ga. Na ispitu iz matematike ponovno nije ostvario uspjeh, nakon čega iznova dolazi inspekcija i pronalazi “nepravilnosti” zbog kojih je ispit ponovno poništen.
“Neuobičajen” slučaj
Učenik nakon toga sredinom rujna 2018. (kad je već počela školska godina) uspijeva položiti ispit iz matematike pred povjerenstvom iz trećeg pokušaja, što je ovaj put završilo incidentom. Otac učenika, piše školski kolektiv ministrici, tražio je uvid u ispit, pri čemu je iskazao neprimjereno ponašanje, zbog čega je pozvana i policija budući da je “gospodin bez dozvole boravio u prostorijama školske zgrade”. Nakon upozorenja da napusti zgradu odbio je to učiniti na miran način - tvrde, upozoravajući ministricu da sve vrijeme roditelji vrše strašan pritisak na profesorice, pišući nadležnim institucijama uz iznošenje laži, uvreda i kleveta na osobnoj razini - nazivaju ih, između ostaloga, pedagoškim zločincima i inzistiraju na njihovu izuzeću.
Otac učenika o incidentu ima drukčiju priču te tvrdi da je ravnatelj taj čije je ponašanje bilo krajnje neprimjereno. Policiju u školi otac nije dočekao, niti mu je stigla ikakva prijava.
Nakon toga, opisuju profesori, inspekcija daje nalog da se učeniku osigura dopunski rad iz preostala dva predmeta, hrvatskog i računovodstva, za svaki u trajanju od po 22 sata. I sada tu dolaze do tvrdnje da je takav nalog suprotan Zakonu o odgoju i obrazovanju. U njemu se navodi da se dopunski nastavni rad održava na kraju nastavne godine, do 25. kolovoza, a obje su profesorice svoja 22 sata dopunskog rada, nakon već održane kvote na kraju godine, morale ponoviti nakon tog roka kada je već debelo počela nova školska godina.
“Nameće se pitanje u skladu s kojom zakonskom odredbom inspekcija donosi takvu odluku”, navode nastavnici, spremni ipak po nalogu inspekcije odraditi dobiveni zadatak.
Učenik je nakon dopunske održane u prvom polugodištu ove školske godine uspio dobiti pozitivnu ocjenu iz računovodstva, no tada zapinje s hrvatskim koji završava nakon 18. sata dopunske ponovno s negativnom ocjenom. Nastavnica hrvatskog objašnjava kako je učenik zbog navodne bolesti izostao s posljednja četiri sata nastave. Upućen je na popravni ispit, no roditelji ponovo upućuju žalbu inspekciji koja nalaže da se učeniku nadoknade četiri sata dopunskog rada. Ni tada učenik nije uspio položiti. Upućen je na popravni ispit koji se trebao održati 9. studenoga, ali zbog bolesti učenika ispit se odgađa. Otad škola čeka novi nalog inspekcije.
- Kako je, dakle, moguće da se bliži kraj prvog polugodišta, a u našoj školi postoji učenik kojemu još nije definiran status ponavljača ili redovnog učenika? Postoji li zakonska odredba koja to dopušta? Što će se dogoditi ako učenik s uspjehom položi popravni iz hrvatskog? Kako će nadoknaditi propuštene sadržaje iz četvrtog razreda? Hoćemo li biti prisiljeni učeniku nadoknaditi propuštene sadržaje ili će biti upućen na predmetne ispite? - nizaju pitanja nastavnici ministrici Blaženki Divjak koja ovih dana priznaje da je slučaj vrlo neuobičajen te je naložila očitovanja nadležnih agencija i prikupljanje interne dokumentacije.
Dotad nam iz Ministarstva nude sljedeći odgovor: - Stručno-pedagoškim nadzorom u školi su utvrđeni teški propusti u radu nastavnika na štetu učenika, a inspekcijskim nadzorom ustanovljeni su propusti škole kojima su povrijeđena prava učenika.
Na upit vezan uz zakonitost provođenja dopunske nastave i popravnih ispita tijekom tekuće školske godine, odgovaraju kako je zakonom propisana iznimka, zbog bolesti ili drugog opravdanog razloga. Ne daju odgovor može li se učeniku organizirati dopunska nastava nakon već održane u ljetnome roku. U zakonu se nadopuna dopunskog rada nigdje ne spominje.
Na upit može li učenik, ako kroz treći razred položi i posljednji ispit, biti automatski prebačen u četvrti razred, iako je propustio polovicu gradiva, odgovaraju: - Učenik koji iz opravdanih razloga nije mogao pohađati nastavu i biti ocijenjen iz jednog ili više predmeta, upućuje se na polaganje predmetnog ili razrednog ispita.
Kafkijanska atmosfera
Za podatke o stručno-pedagoškom nadzoru Ministarstvo nas upućuje na Agenciju za odgoj i obrazovanje koja je provela dva nadzora, vezana uz ocjene iz hrvatskog i matematike. U oba su nadzora uočili, odgovaraju, propuste u zaključivanju ocjena i provedbi ispita. Ne navode koje, ali nastavnice koje su pristale o cijelom slučaju govoriti pod imenom, objašnjavaju kako je riječ o trivijalnostima. Zato je profesorica hrvatskog jezika Bojana Milovski podnijela prigovor na neutemeljeni nadzor. Prigovor je sastavila na sedam stranica.
Njezina je priča sljedeća:
- Pritisak je bio golem jer sam mjesecima svjedočila tome što se događa mojim kolegicama - najprije razrednici, a zatim matematičarki kojoj je nekoliko puta dolazio nadzor te je poništavana ocjena. Stvorena je prava kafkijanska atmosfera straha u kojoj sam se osjećala potpuno nezaštićeno i bespomoćno. Pitala sam se kako je to moguće, obratila sam se svim nadležnim institucijama, ali odgovora nije bilo. U Zakonu o odgoju i obrazovanju jasno piše da se dopunski nastavni rad održava nakon završetka nastavne godine, a popravni ispit najkasnije do 25. kolovoza tekuće školske godine. Ako je učenik bio bolestan ili je imao drugi opravdani razlog te nije mogao pristupiti popravnom ispitu, tada mu je škola dužna omogućiti novi popravni ili predmetni ispit. Dakle, nigdje se ne spominje nadoknada dopunskog nastavnog rada jer bi to značilo da bismo ga mogli održavati bilo kada i po nekoliko puta godišnje za učenike koji nisu mogli prisustvovati redovnom dopunskom radu - govori Bojana Milovski.
Uvjerena je da je prosvjetna inspekcija prekoračila svoje ovlasti samim time što je punoljetnog učenika stavila u povlašten položaj u odnosu na ostale učenike, omogućivši mu dopunski nastavni rad izvan svih zakonskih rokova, a njoj kao nastavnici nametnula radnu obavezu dopunske nastave u vrijeme redovne nastave.
- Uostalom, učestali posjeti nadležnog inspektora tijekom mog dopunskog rada očito su značili samo jedno, a to je da učenik dobije pozitivnu ocjenu. A i slušati glasine po školi od djece kako se učenik hvali da će profesorica iz hrvatskog dobiti otkaz ako ne prođe, nije baš najugodnija stvar na svijetu. Škola, kao i svaki nastavnik ima pravo na autonomiju unutar zadanih okvira. Ovakvim postupcima nadležnih institucija, nažalost, stvara se dojam da je roditelj uvijek u pravu, sumnja se u nastavnikovu sposobnost prosuđivanja i ocjenjivanja učenika - u ovom slučaju ne jednog, nego četiri nastavnika, a učenicima se šalje kriva poruka: bitna je ocjena, a ne rad. A mi se, profesori, kao najslabije plaćeni visokoobrazovani stručnjaci u ‘zemlji znanja’, moramo znati nositi s nedorečenim pravilnicima te raditi u najboljem interesu djece i roditelja. Mislim da nam se upravo dogodio teatar apsurda - zaključuje Milovski.
Sličnog je stava i bivša razrednica učenika s neizvjesnim statusom, Andrea Piškor.
- Početkom nastavne godine 2017./2018. upoznala sam novog učenika svog razreda, a nešto kasnije i njegove roditelje kojima sam pristupila s potpunim povjerenjem u zajedničku suradnju na dobrobit djeteta. Zajedničkim snagama odlučili smo surađivati kako bismo pomogli učeniku u stjecanju radnih navika, koje su i sami roditelji smatrali upitnima. Moju volju i iskrenu namjeru dokazuje često pozivanje na razgovore, angažman oko primanja roditelja izvan termina redovnih informacija, često komuniciranje telefonom, dogovaranje razgovora kod predmetnih nastavnika, a i sama činjenica da su učenika njegovi vršnjaci u razredu lijepo prihvatili. Roditelji su bili vrlo ljubazni u svojim namjerama dok nije uslijedio moj prvi otpor njihovim zahtjevima za raznim povlasticama.
Tada sam dobila stručno-pedagoški nadzor za razredništvo, a pravi šok uslijedio je tek kasnije kada sam duboko povrijeđena kao čovjek i napadnuta kao osoba od strane roditelja. Zauzvrat mom potpunom povjerenju, iskrenim namjerama i uloženom trudu, dobivam izravne prijetnje otkazom, bivam prozivana osobom upitnog morala i vođom koalicije koja provodi pedagoški zločin nad učenikom! Trpeći brojne uvrede, poniženja i omalovažavanja kao čovjek i kao profesionalac, shvatila sam da je riječ o roditeljima koji koriste manjkavosti sustava kako bi prikrili vlastiti neuspjeh. Žalosna je činjenica što su u toj namjeri bili nadasve neugodni i prešli svaku granicu ljudskosti - navodi Andrea Piškor, vapeći za zaštitom dostojanstva učiteljske profesije.
Puna kapa svega
Ravnatelj škole, Mirko Kožul, priznaje da je u postupku bilo propusta te da je prema zakonu moguće poništavanje ocjena sve dok se nešto ne počne raditi mimo svih propisa i zakona.
- Za nas nema dvojbe, učenik je za nas ponavljač jer nije položio jedan predmet - kaže.
Na tvrdnju roditelja kako je riječ o namjernom maltretiranju učenika od strane nekolicine profesora, odgovara:
- Roditelj ima pravo tvrditi što želi. Kao ravnatelj, ne želim i neću pritiskati nastavnike, bez obzira na to što sam svjestan kakav bi mogao biti rasplet. Ne želim ispravljati krive drine. Imamo državu, sanjali smo je, uživajmo u njoj i neka svatko radi svoj posao za koji je odgovoran - kaže ravnatelj u telefonskom razgovoru.
Prema njegovu mišljenju, riječ je o događaju s nizom spleta okolnosti i zakonske nekonzistencije. Na pitanje koja je sudbina učenika ako položi i posljednji ispit, odgovara: - Isti dan bit će mu omogućen upis u četvrti razred. Nadoknadu može dobiti kroz razredni ili predmetni ispit.
Zajedničko opozitnim stranama u ovoj priči, nastavnicima i roditeljima, jest jedno: puna im je kapa svega i samo žele da se slučaj apsurda završi.