PROIZVODNJA 'LOŠIH' UČENIKA

VELIKA ANALIZA UZROKA: GDJE SVE GRIJEŠIMO? Zašto smo loši na PISA testovima i zašto se zbog toga nitko ne uzrujava

Od 2006. ispod prosjeka smo OECD-a po čitalačkim, matematičkim i prirodoslovnim kompetencijama. Iako novac koji izdvajamo po učenika nije mali - oko 50 tisuća dolara
Ilustracija
 Mario Todorić / Hanza media
Od 2006. ispod prosjeka smo OECD-a po čitalačkim, matematičkim i prirodoslovnim kompetencijama. Iako novac koji izdvajamo po učenika nije mali - oko 50 tisuća dolara

Niti jedan ministar obrazovanja u posljednjih deset godina nije smatrao potrebnim iskoristiti nacionalnu bazu s pet milijuna podataka iz tanjura najvećeg svjetskog obrazovnog mjerenja znanja i kompetencija 15-godišnjaka.

Nijedna Vlada nije upalila alarm zbog podatka da svaki treći školarac na pragu uključivanja u tržište rada nema osnovne kompetencije u ključnoj, matematičkoj pismenosti, niti je trznula na to da gotovo 60 posto učenika iz trogodišnjih obrtničkih ili industrijskih škola ulazi u kategoriju 15-godišnjaka bez osnovnih znanja iz prirodoslovlja.

PISA-ini rezultati postaju deja vu. Svake tri godine podsjete da Hrvatska, za razliku od ambiciozne Slovenije ili rastuće Estonije, ništa ne čini kako bi napravila pomak prema OECD-ovu prosjeku.

Od 2006. ispod prosjeka s...

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
05. prosinac 2025 15:30