Svaki drugi ispitanik, član akademske zajednice, smatra da na njegovoj ustanovi utjecaj na zapošljavanje i napredovanje imaju rodbinske i prijateljske veze.
Da je politika ta koja utječe na zapošljavanje i napredovanje na njihovim institucijama vjeruje 36 posto ispitanika novog, opsežnog istraživanja koje je na uzorku od 2500 osoba sa svih javnih sveučilišta, visokih škola i veleučilišta proveo Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja u sklopu projekta čija su sredstva osigurana iz europskih strukturnih i investicijskih fondova.
Ne diskriminiraju obitelj
Zabrinjavajuće, sumnjivo, nemoguće?
- Kod nas na fakultetu nema niti politike niti familije - tvrdi Lidija Kos-Stanišić, dekanica zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti. Točnije, familije ima, ali:
- Imali smo slučaj da je radno mjesto na natječaju dobio sin našeg zaposlenika čiji je radni odnos u mirovanju. Dotični kolega naprosto je bio najbolji kandidat pa bi bilo nekorektno diskriminirati ga iz razloga što mu je roditelj zaposlenik iste institucije - opisuje slučaj dekanica.
Iako ne otkriva o komu je riječ, do podatka je lako doći pogledom u listu zaposlenika na službenim stranicama fakulteta. Riječ je o Marku Grdešiću, zaposlenom na radno mjesto znanstvenog novaka, sinu Ivana Grdešića, redovitog profesora u trajnome zvanju koji je zamrznuo status na fakultetu zbog veleposlaničkog mjesta u Londonu.
Fakultet se o slučaju zapošljavanja Marka Grdešića konzultirao s etičkim povjerenstvom Sveučilišta, a povratno mišljenje sveučilišnog povjerenstva, prema dekaničinim riječima, bilo je da je ponašanje fakulteta u redu.
Problemi s nepotizmom
Iako joj brojke iz istraživanja zvuče zabrinjavajuće, Lidija Kos-Stanišić smatra da je podatak o utjecaju politike i veza na zapošljavanje ipak više stvar percepcije ispitanika nego stvarno stanje.
- Politika nema nikakvog utjecaja na naš fakultet, svi natječaji su javni, uglavnom se javlja više kandidata, a u povjerenstvima sjedi tri do pet osoba ne samo s našeg fakulteta već i drugih, pa i onih izvan Zagreba. Zato ne vjerujem da brojke odgovaraju stvarnome stanju - zaključuje dekanica.
Da ipak postoje problemi s nepotizmom priznaju u Sindikatu znanosti. Predsjednik Igor Radeka kaže da su iznenađeni njegovim obujmom.
- To nije dobro. Akademska zajednica treba biti centar izvrsnosti u kojem će raditi najprominentniji dio društva. Postoje javni natječaji, za što se Sindikat izborio, koji su od ulaska Hrvatske u EU objavljeni ne samo u Hrvatskoj nego i ostalim zemljama članicama Unije. Ti natječaji traju po mjesec dana. Ako se oni i sada budu izigravali, inzistirat ćemo na utvrđivanju novih procedura koje će omogućiti veću transparentnost i izbjegavanje takvih problema - najavljuje predsjednik Sindikata.
Profesor Pavel Gregorić s Hrvatskih studija, koji je doktorat filozofije stekao na Sveučilištu Oxford, smatra međutim da je od malih, zatvorenih, loše reguliranih i duboko podijeljenih akademskih zajednica teško očekivati da će glavni kriterij za zapošljavanje biti - kvaliteta kandidata.
- Osobito ako se ona procjenjuje kriterijima kakvi vladaju u uređenim sustavima. Istina, i u uređenim sustavima na zapošljavanje utječu različite silnice i predrasude, no ipak je kvaliteta kandidata i njegova sposobnost da privuče sredstva i studente na prvom mjestu - uspoređuje Gregorić.
Pripisuju si tuđe zasluge
U nizu podataka koje donosi istraživanje Sindikata znanosti o radnim odnosima, jest i onaj da je 40 posto ispitanika iz akademske zajednice, bez obzira na zvanje, imalo iskustvo da su kolega ili nadređeni sebi pripisali zasluge njihova rada. Njih 36 posto tvrdi da im se kolega potpisao na znanstveni ili stručni rad čijoj izradi nije pridonio da bi se mogao smatrati koautorom, a osam posto prijavljuje da je netko plagirao njihov znanstveni ili stručni rad.ƒ
Prisutnost nepotizma i utjecaja politike komentirao je rektor Sveučilišta Damir Boras: - Neki fakulteti su više imuni na to, neki manje, no nastojimo takve utjecaje izbjeći kroz kvalitetne procedure izbora. I osobno interveniram kad mi se čini da se postupci ne provode kako bi trebali - kaže Boras, uz zaključak da je sveučilište tu postiglo veliki napredak.
PRVO ISTRAŽIVANJE O RADNIM ODNOSIMA U ZNANOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU
Zadovoljni poslom i opremom, ali ne smiju kritizirati odluke uprave
75% zadovoljno ili vrlo zadovoljno poslom
5% dobiva dodatak na smjenski rad
1/3 radi do 40 sati tjedno
1/4 radi više od 50 sati tjedno
2/3 rade barem jednu subotu mjesečno
16 % radi svaku subotu
9,4 % radi svaku nedjelju
1/8 radi u smjenama
45 % tvrdi da ne mogu slobodno kritizirati odluke uprave bez straha od posljedica
18 % izloženo verbalnoj uvredi kolega
35 %tvrdi da se politika upliće u upravljanje i ima utjecaj na zapošljavanje
48 % tvrdi da rodbinske i prijateljske veze imaju utjecaj na zapošljavanje
3/4 tvrde da ima stvarni angažman u radu sa studentima veći od evidentiranog
1/3 tvrdi da ne uspijevaju uklopiti privatni život s poslovnim
62 % zadovoljno informatičkom opremom
25 %zadovoljno opremljenosti laboratorija