Ako je čovjek željan znanja, ali ima teža motorička oštećenja, velika je mogućnost da će u životu moći birati između tek nekoliko zvanja.
Bit će ekonomist.
Ili upravni referent.
Krojač.
Galanter.
Pomoćni administrator ili pomoćni grafičar.
I to je, više-manje sve.
Ovaj kratak popis strukovnih zvanja, uz još zanimanja pomoćnog krojača, pomoćnog grafičara za unos teksta, pomoćnog obućara i pomoćnog galantera, obuhvaća jedine strukovne programe koji se danas nude u jedinoj hrvatskoj školi namijenjenoj obrazovanju osoba s težim motoričkim oštećenjima, a koja djeluje u sklopu Centra za odgoj i obrazovanje Dubrava.
Informacije
Koliko se danas prate potrebe tržišta rada najbolje ilustrira činjenica da je posljednji novi program, onaj za grafičkog tehničara pripreme, u nastavni plan ove škole na inicijativu samog centra uvršten prije tri godine, dok su zanimanja pomoćnog krojača, pomoćnog administratora, pomoćnog grafičara i pomoćnog galantera u nastavni program Centra za odgoj i obrazovanje Dubrava uvedena sredinom devedesetih godina prošlog stoljeća.
“Imali smo, doduše, izmjena u nastavnom planu, na način da smo prije dugog niza godina, zbog zastarjelosti, izbacili zvanja kao što su odjevni tehničar, odjevni radnik, tekstilni radnik, tekstilni tehničar i urar te potom uveli nova zanimanja. No, s obzirom na vrste oštećenja kakva imaju naši korisnici i učenici, pomalo smo ograničeni i u onome što im možemo ponuditi, iako se trudimo”, pojasnila je ravnateljica centra Liliana Kalčić Galeković koji, osim škole, obuhvaća i smještaj korisnika, psihosocijalnu rehabilitaciju te radno-okupacijske aktivnosti.
Osim toga, slična je situacija i s redovnim školama. Centar ne dobiva službene povratne informacije o stvarnoj zapošljivosti svojih bivših učenika, dok se kontakt s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje uglavnom svodi na profesionalnu orijentaciju učenika s poteškoćama prije samog upisa u školu, a nekog sustavnog, zajedničkog rada na organizaciji nastavnih smjerova u skladu s potrebama tržišta rada ipak nema.
Bude li malo sreće, osobe s motoričkim oštećenjima će se od jeseni ove godine u sklopu centra prvi put moći obrazovati za web dizajnera, uspije li škola pripremiti i dobiti odobrenje za realizaciju novog usmjerenja.
2019. dakle, bit će godina u kojoj će ova škola prvi puta možda dobiti i jedno informatičko zanimanje, struku koja je zbog “sjedilačkog” tipa posla idealna za osobe s invaliditetom, a za koju se osobe s motoričkim poteškoćama danas školovati mogu isključivo u sklopu redovnih škola, koje su invalidima mnogo puta neprilagođene.
Nastavni plan
Ravnateljicu centra Kalčić Galeković pitamo je li program jedine hrvatske škole za osobe s motoričkim oštećenjima pomalo zastario, a ona nam pojašnjava da ideja uvijek ima, iako su često nedostupne, ponajviše zbog nedostatka novca.
“Da bismo organizirali novi strukovni smjer, zakon nalaže da do listopada tekuće godine predamo ispunjeni zahtjev, dostavimo dokaze o materijalnim i kadrovskim uvjetima te dobijemo suglasnost nadležnog gradskog ureda.
Što se tiče materijalnih uvjeta, u smislu prostora za rad i učenje, njih bismo uglavnom zadovoljili, no za realizaciju novog programa u prosjeku nam je potrebno do osam nastavnika koje, ako ih nemamo u sklopu škole, nekako moramo zaposliti. I tu obično bude najveći problem, jer za nova zapošljavanja nemamo mogućnosti”, iskrena je Kalčić Galeković, koja napominje da uz smjer web dizajnera, uprava škole razmišlja i o organizaciji obrazovnog smjera komercijalista.
Daleko su za nama godine kad su se ove struke smatrale zanimanjima budućnosti, no predstavit će osvježenje u nastavnom planu i programu škole koji je uglavnom zacrtan prije dugog niza godina.
Korisnica centra Lucija Jurdana, iako vrlo sretna zbog zvanja pomoćnog grafičara za koje se obrazovala, ni sama nije sigurna kada će i hoće li uopće jednoga dana pronaći zaposlenje u struci.
Lucija Jurdana
Budućnost
“Mislim da je u Hrvatskoj općenito teško pronaći posao. Uz to, ja sam pomoćni grafičar, a tko još prima pomoćne grafičare u današnje vrijeme? Nisam nikada temeljito razmišljala o promjeni načina obrazovanja u Dubravi i njezinih smjerova, ali mislim da bi to bilo odlično. Odrađujemo redovitu praksu u centru, 3 tjedna po 6 sati dnevno, ali kakva mi je budućnost, ne znam. Ima posla, ali uvijek je upitno.
Nadam se poslu u nekoj grafičkoj firmi koja će me primiti sukladno mojim mogućnostima. Mnogo je nas koji nakon Dubrave nemamo posla i završimo na burzi, ali ima i onih koji se snađu i zaposle uspješno. Osobno smatram da bih imala veće šanse da živim u nekom manjem mjestu”, pojasnila je Lucija.
Lani zaposleno 2656 osoba s invaliditetom
U 2018. godini Hrvatski zavod za zapošljavanje zaposlio je ukupno 2656 osoba s invaliditetom, što čini 1,9 posto svih zaposlenih iz evidencije, a statistika pokazuje da se većina osoba zaposlila u zanimanjima koja se kao struka ne izučavaju u centru u Dubravi. Riječ je o zanimanjima pomoćnog kuhara, radnika u održavanju, čistačice, vrtlarskog radnika te administrativnog službenika.
Kako pojašnjavaju u centru, statistika o zaposlivosti invalida broji i druge vrste oštećenja osim motoričkih - poput, recimo, oštećenja sluha, vida i drugoga, zbog čega u centru smatraju da je popis zanimanja u kojima se invalidi najčešće zapošljavaju nemoguće samo prekopirati u nastavni plan i program.