TOPLJENJE LEDENJAKA

Alarmantni rezultati velike globalne studije: ‘Vodeni nanosi će prijetiti stotinama milijuna ljudi‘

‘Ako se nastave topiti ovom brzinom, 80 do 90 posto ledenjaka nestat će do 2050. godine‘, tvrde znanstvenici
Znanstvenici su prilikom pisanja članka koristili podatke NASA-inih satelita i nove statističke metode
 Jaroslav Šugarek/Česká Ilustrační Fotografie/Profimedia

Najsveobuhvatnija globalna studija ledenih rijeka ikad provedena pokazala je da se brzina kojom se tope ledenjaci diljem svijeta tijekom posljednjih 20 godina udvostručila te da značajnije doprinosi porastu razine mora od topljenja Grenlandskog i Antarktičkog ledenog pokrova, piše The Guardian.

Znanstvenici tvrde da globalno zagrijavanje za koje je zaslužan čovjek stoji iza sve većeg gubitka ledenjaka koji se nalaze na visokim geografskim visinama i širinama. Ti će gubici utjecati na obalne regije diljem svijet i dovesti do stvaranja vodenih nanosa koji će prijetiti stotinama milijuna ljudi koji žive podno tih "prirodnih vodotornjeva".

Prema članku objavljenom u časopisu "Nature", ledenjaci su u periodu između 2000. i 2019. godine svake godine ostajali bez 267 gigatona leda, što je jednako porastu razine mora od 21 posto. Autori članka kažu da je takav gubitak ledenjačke mase jednak uranjanju Engleske u dva metra vode svake godine.

Usporedi li se porast razine mora od topljenja ledenjaka i topljenja Grenlandskog ledenog pokrova, doprinos topljenja ledenjaka veći je za 47 posto od doprinosa topljenja Grenlandskog ledenog pokrova. Nadalje, usporedi li se porast razine mora od topljenja ledenjaka i topljenja Antarktičkog ledenog pokrova, doprinos topljenja ledenjaka čak je dvostruko veći od doprinosa Antarktičkog ledenog pokrova.

Najtočnija procjena

Kada je riječ o uzrocima porasta razine mora, gubitak ledenjačke mase nalazi se na drugom mjestu. Prva je termalna ekspanzija, do koje dolazi porastom temperatura oceana.

Autori članka otkrili su da je brzina topljenja ledenjaka mimo Grenlanda i Antarktike skočila s približno trećine metra godišnje na dvije trećine metra godišnje.

Znanstvenici su prilikom pisanja članka koristili podatke NASA-inih satelita i nove statističke metode. Trodimenzionalne topografske karte koje su nastale temeljem tih resursa pokrile su 99,9 posto svjetskih ledenjaka. Članak u časopisu Nature stoga predstavlja do danas najtočniju i sveobuhvatniju procjenu stanja 217.175 svjetskih ledenjaka.

Autori članka kažu da im je preciznost podataka dopustila da s velikom sigurnošću ustvrde da je gubitak ledenjačke mase ogroman te da se ubrzava. U članku stoji da su ledenjaci tijekom posljednjih dvadeset godine u prosjeku izgubili četiri posto svog volumena, ali da ta brojka varira od regije do regije.

Primjerice, Aljaska svake godine gubi 66,7 gigatona ledenjačke mase, što predstavlja otprilike 25 posto godišnjih gubitaka na globalnoj razini. Gubici oko Grenlanda predstavljaju 12 posto ukupnih gubitaka, a gubici na sjeveru i jugu Kanade zajedno predstavljaju 20 posto ukupnih gubitaka.

Manji ledenjaci koji se nalaze na nižim nadmorskim visinama nisu značajno doprinijeli globalnim gubicima, ali su također ranjivi.

Kolaps ekosustava

Romain Hugonnet, znanstvenik Sveučilišta u Toulouseu i glavni autor članka, rekao je da podaci predstavljaju hitno upozorenje. "Moramo promijeniti način na koji živimo, moramo djelovati odmah", rekao je. "Može biti teško općoj populaciji objasniti zašto su ledenjaci važni jer su toliko daleko, no oni utječu na mnogo stvari u globalnom vodnom ciklusu, pa tako i na regionalnu hidrologiju. Ako se ledenjaci prebrzo mijenjaju, to može dovesti do promjena ili kolapsa ekosustava koji se nalaze nizvodno od ledenjaka."

Hugonnet, koji inače živi u Švicarskoj, strahuje da buduće generacije neće moći uživati na Alpama. "Sada je tamo lijepo, ali to će područje postajati sve suše i suše. Ako ne bude ledenjaka, bit će manje vode tijekom suša koje nastupaju krajem ljeta. Po prvi puta u Švicarskoj možda neće biti zelene trave", pojasnio je. "Ledenjaci u Alpama nisu debeli i neki od njih se tope najbrže u cijelom svijetu. To će se nastaviti sve dok ne nestanu. Brzina topljenja ovisi o mnogim faktorima. Ako se nastave topiti ovom brzinom, 80 do 90 posto ledenjaka nestat će do 2050. godine. To znači da ćemo izgubiti skoro sve, osim najvećih ledenjaka."

Hugennot se najviše brine za ledenjake u Aziji, izvore rijeka Jangce, Mekong, Salven i Brahmaputra, rijeka o kojima ovisi mnogi.

Autori članka apeliraju na zakonodavce i političare diljem svijeta da osmisle prilagodljive politike kako bi se izbjegle nestašice vode i hrane. Ako se ne promijeni ništa, milijarda ljudi mogla bi se do 2050. godine suočiti s nestašicama, a više od 200 milijuna ljudi koji žive u priobalnim područjima mogli bi se do kraja 21. stoljeća naći u problemima zbog porasta razine mora.

'Čovjek uništava i ona područja gdje ga nema'

Samuel Nussbaumer, znanstvenik sa Sveučilišta u Zürichu i član Svjetskog zavoda za nadgledanje ledenjaka (WGMS), rekao je da će ovaj članak biti utjecajan. "Ovo je najglobalnija i najkompletnija studija ovog tipa. Nove informacije koje smo doznali jako su važne", rekao je. "Brze promjene koje uočavamo jako su interesantne iz znanstvene perspektive. Nikada prije u povijesti se promjene nisu događale ovom brzinom."

Nussbaumer je rekao da ga je članak i rastužio. "Ledenjaci su jako dinamični. Ako bi temperature pale, oni bi se ponovno stvorili. No, svjedočimo tome da čovjek uništava prirodu čak i na mjestima gdje ga nema", dodao je.

Europska agencija za okoliš (EEA) konstatirala je 2016. godine da se velika većina europskih ledenjaka povlači. Ledenjaci u Alpama izgubili su otprilike pola svog volumena od 1900. godine do danas. EEA je primijetila da se topljenje značajno ubrzalo tijekom 1980-ih godina. EEA kaže da se očekuje daljnje topljenje ledenjaka u Europi te da će isti do 2100. godine izgubiti između 22 i 84 posto svog volumena. To je, naravno, pod uvjetom da se po tom pitanju ništa ne napravi.

Predsjednik Europskog parlamenta David Sassoli pozvao je političke lidere da se daju u borbu protiv klimatskih promjena.

"Našem je planetu potrebna hitna pomoć. Ne možemo samo promatrati kako pojedine životinjske vrste izumiru, kako se ledenjaci tope i kako prirodne katastrofe odnose tisuće ljudskih života", rekao je Sassoli. "Na leđima političkih lidera povijesna je odgovornost. Znanost nam kaže da imamo manje od deset godina kako bismo zaustavili propast Zemlje."

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
30. travanj 2021 10:22