U prosincu 2013. godine Opća skupština Ujedinjenih naroda proglasila je 3. ožujka Svjetskim danom divljih vrsta. Cilj je tog obilježavanja proslaviti bioraznolikost, podići opću svijest o divljim životinjama i biljkama na Zemlji te istaknuti one najugroženije, objavilo je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja navodeći kako je tema ovogodišnjeg Svjetskog dana divljih vrsta “Oporavak ključnih vrsta za obnovu ekosustava”.
Ta tema, kako navode, nosi snažnu poruku o važnosti zdravih ekosustava za čovjeka i poziva da se sudbina najugroženijih vrsta preokrene, a podrži obnova njihovih staništa i ekosustava te promovira njihovo održivo korištenje.
Za to, pojašnjavaju, postoje vrlo snažni razlozi. Naime, temeljem procjene Međunarodne unije za očuvanje prirode (IUCN), trenutno je više od milijun različitih vrsta suočeno s izumiranjem. Osim na globalnoj razini, o zabrinjavajućoj brzini smanjenja biološke raznolikosti govori i zadnje Izvješće o stanju prirode u EU („State of the Nature in EU“).
Procjenjuje se da je priroda u Europskoj uniji, pa tako i u Hrvatskoj, u najvećoj mjeri ugrožena ljudskim djelovanjem, i to preinakama prirodnih ekosustava, neodrživim korištenjem prirodnih resursa i onečišćenjem. Ključni uzroci lošeg stanja bioraznolikosti, navode u ministarstvu, nisu neočekivani, uzimajući u obzir da su tijekom 20. stoljeća ljudske aktivnosti porasle do te mjere da su uzrokovale kontinuirano uništavanje i gubitak vrsta, staništa i ekosustava, osobito zajedničkim djelovanjem pritisaka intenziviranjem poljoprivrede, razvojem infrastrukture, onečišćenjem i širenjem urbanih područja.
Osim s direktnim ljudskim utjecajem, naša bioraznolikost, ističu također, se suočava i s izazovima vezanim uz klimatske promjene koje već sada pokazuju katastrofalan učinak u vidu gubitka vrsta te značajnih promjena i nestajanja cijelih staništa i ekosustava, nastavljajući začaran krug gdje je upravo degradacija i gubitak zdravih ekosustava, zajedno s neodrživim korištenjem prirodnih dobara, glavni pokretač nastavka i pogoršanja klimatskih promjena.
Iako je ustanovljeno da primjena proaktivnih mjera obnove (restauracija) staništa doista dovodi do poboljšanja stanja očuvanosti vrsta, unatoč dosad poduzetim mjerama, za većinu stanišnih tipova i vrsta u periodu 2013. - 2018. nije zabilježeno generalno poboljšanje trendova, a pogoršanje je i dalje prisutno.
Nacionalnim podacima o stanju očuvanosti vrsta i staništa Hrvatska je, prvi put od svog pristupanja Europskoj uniji, dala svoj doprinos u izradi novog europskog izvješća o stanju prirode. Slično kao i u ostatku Europske unije, i na nacionalnoj je razini prepoznata velika potreba za provedbom odgovarajućih mjera očuvanja vrsta i stanišnih tipova koji su u lošem stanju očuvanosti, navode također.
- Ljudi se posvuda oslanjaju na zdrave i funkcionalne ekosustave i na usluge koje oni besplatno pružaju jer te usluge omogućavaju naše postajanje i o njima ovisi zadovoljavanje naših potreba, kvaliteta naših života kao i naše ekonomske mogućnosti. Stoga je važno potaknuti promjenu ljudskog djelovanja da bi se očuvale najugroženije vrste, poduprla obnova njihovih staništa i ekosustava te da se promiče njihovo održivo korištenje od strane čovječanstva – jer bez prirode ne možemo, a gubitak biološke raznolikosti, vrsta, staništa i ekosustava doista predstavlja egzistencijalnu prijetnju životu na Zemlji- zaključuju u objavi povodom Svjetskog dana divljih vrsta.
Europski parlament proglasio je u studenom 2019. klimatsku i ekološku krizu te se obvezao žurno poduzeti konkretne mjere potrebne za borbu protiv te prijetnje i za njezino obuzdavanje dok nije prekasno. U rezoluciji od 9. lipnja 2021. o Strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030. – Vraćanje prirode u naše živote, Parlament navodi da su gubitak biološke raznolikosti i klimatske promjene međusobno povezani te negativno utječu jedan na drugog, jednaka su prijetnja životu na našem planetu te je, stoga, ta dva problema potrebno hitno rješavati zajedno.
Istaknuto je i kako priroda propada brzinom i u razmjerima koji su dosad neviđeni u ljudskoj povijesti, procjenjuje se da je u svijetu milijun vrsta izloženo riziku od izumiranja. Komisija navodi da samo 23 % vrsta i 16 % staništa iz direktiva EU-a o prirodi ima povoljan status, a Međunarodna unija za očuvanje prirode samo tijekom posljednjeg desetljeća proglasila je izumrlima 160 vrsta.
Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030. jedna je od ključnih inicijativa europskog zelenog plana, te bi zajedno sa strategijom „od polja do stola” i drugim politikama trebala oblikovati promjenu kako bi se zaštitila priroda i očuvali staništa i vrste.
