-Tjedan bacanja nije mogao proći bolje,i što se tiče vremena i što se tiče organizacije. Još jednom zahvaljujemo svima koji su se odazvali ovoj akciji. Naše kuglice su bačene, i čekamo ih sada da odrade svoju zadaću i s veseljem i nadom čekamo uzimanje sedimenata i rezultate tih uzoraka nakon zime – kazala nam je Lorena Jakas iz Udruge Moj Škoj dijeleći zadovoljstvo svih koji su sudjelovali u projektu “Bio kugle - projekt za budućnost hvarskog podmorja”.
Više od 700 djece s otoka Hvara izradilo je 16.000 kugli za budućnost hvarskog podmorja. Proteklog tjedna bacili su ih u more počevši u Sućurju, Sv. Nedjelji, Ivan Dolcu i Zavali, pa u Vrboskoj, Starom Gradu, Hvaru i Jelsi.
Glinene kugle sa efektivnim mikroorganizmima su prirodni način pospješivanja kvalitete vode ili mora, a osmislio ih je profesor Teruo Higa iz Japana.
Taj projekt pokrenula je Udruga Moj Škoj koju su osnovale Lorena Jakas, Bianka Jakas, Marija Batoš i Helen Barić. Sjedište Udruge je u Zavali, ali djeluje na cijelom otoku Hvaru.
Partneri na projektu su Općine Sućuraj i Jelsa, te gradovi Stari Grad i Hvar, komunalno društvo Stari Grad i Emtehri d.o.o. Rijeka kao dobavljač materijala za izradu, a u realizaciji su sudjelovale sve osnovne i srednje škole otoka Hvara, te vrtići.
Jednom kada se nađu na morskom dnu kugle se, kako su pojasnili u Udruzi Moj Škoj, počinju razgrađivati te tako otpuštati mikroorganizme koji se uz pomoć povoljnih temperatura mora jako brzo umnažaju.
Ti mikroorganizmi se u svojim razvojnim procesima služe sa nataloženim sedimentom i nečistoćama te od njega stvaraju hranu koja služi fitoplanktonu za proizvodnju kisika. Na ovaj način osim direktnog djelovanja na nakupljene nečistoće proizvodi se i kisik koji obogaćuje život na morskom dnu, pojasnili su.
Udruga Moj Škoj će u suradnji sa Institutom za oceanografiju i ribarstvo u Splitu prikupljene podatke analize sedimenta uobličiti u znanstveni rad.
Dodajmo, kako Strategijom EU-a za bioraznolikost do 2030. – Vraćanje prirode u naše živote, koja je dio Europskog zelenog plana, a koju je Europski parlament usvojio u lipnju 2021. godine, Europska unija postavlja nove ciljeve u ovom desetljeću. To uključuje proširenje postojeće mreže zakonski zaštićenih područja kako bi se pokrilo najmanje 30 posto kopnenog i morskog područja EU-a, te postavljanje pravno obvezujućih ciljeva EU za obnovu prirode i degradiranih ekosustava.
U rezoluciji je navedeno i kako 80 posto morskog otpada dolazi s kopna i da se u oceanima akumuliralo 150 milijuna tona plastike, kao i da se 80 posto gradskih komunalnih otpadnih voda ispušta u more. Parlament je istaknuo i potrebu da se u Strategiju za bioraznolikost uključe namjenske mjere za smanjenje onečišćenja s izravnim učinkom na zdravlje i gubitak bioraznolikosti, kao što su onečišćenje plastikom i mikroplastikom te kemijsko onečišćenje. Pozvao je Komisiju da osigura brzu provedbu svih mjera novog akcijskog plana za kružno gospodarstvo i povezanog zakonodavstva.
