NEPROPORCIONALAN OTISAK

Bogati stvaraju štetne emisije, a negativni učinci onečišćenja prelijevaju se na siromašne dijelove grada

U 2010.,10% najbogatijih kućanstava emitiralo je 34% globalnog CO2, dok je 50% svjetske populacije u nižim dohodovnim skupinama činilo samo 15% emisija

Ilustracija

 Floresco Productions/Imagesource/Profimedia

Bogati ljudi imaju neproporcionalno velike ugljične otiske, a postotak svjetskih emisija za koje su oni odgovorni nastavlja rasti, pokazalo je posljednje istraživanje.

U 2010.,10% najbogatijih kućanstava emitiralo je 34% globalnog CO2, dok je 50% svjetske populacije u nižim dohodovnim skupinama činilo samo 15% emisija. Do 2015. godine, 10% najbogatijih bilo je odgovorno za 49% emisija u odnosu na samo 7% koje proizvodi najsiromašnija polovica svjetske populacije.

Aimee Ambrose, profesorica energetske politike na Sveučilištu Sheffield Hallam i autorica studije objavljene u časopisu Science Direct, kaže da bi smanjenje ugljičnog otiska najbogatijih moglo biti najbrži način da se postigne neto nula.

Što se tiče potražnje za energijom u Ujedinjenom Kraljevstvu, najmanje bogata polovica stanovništva odgovorna je za manje od 20% konačne potražnje. Premda domovi bogatijih ljudi mogu biti energetski učinkovitiji, oni će vjerojatno imati i više površina za grijanje, te također posjeduju i koriste više luksuznih predmeta i naprava.

Ambrose smatra da će kriza troškova života vjerojatno natjerati one sa srednjim i niskim prihodima da smanje potrošnju ugljika da ne putuju izvan Velike Britanije, kao i da koriste manje goriva. Međutim, malo je vjerojatno da će oni koji najviše konzumiraju i troše morati napraviti takve promjene.

-Bogatijim potrošačima je puno lakše apsorbirati ta povećanja troškova bez da promjene svoj životni stil- smatra Ambrose. U većini zemalja, prije pandemije Covid-19, manje od polovice ljudi izjavilo je da lete barem jednom godišnje, dok je za više od polovice emisija iz putničkog zrakoplovstva odgovorno 1% ljudi koji najčešće lete

-Rješavanje prekomjerne osobne potrošnje nešto je što nije na dnevnom redu vlade i kreatora politike. To je loša vijest za planet i naše izglede da dosegnemo neto nulu. Propustili smo veliku priliku za rješavanje nejednakosti i mogućnosti smanjenje emisija. Visoka potrošnja i veliki ugljični otisci prostorno su koncentrirani u gradovima i predgrađima s visokim dohotkom – dok se njihovi negativni učinci, poput onečišćenja zraka, obično prelijevaju na manje bogata područja-zaključila je Aimee Ambrose.

Europski parlament je podržao zakon o klimi, neslužbeno dogovoren s državama članicama u travnju, s 442 glasa za, 203 protiv i 51 suzdržanim. Njime se politička predanost europskog zelenog plana klimatskoj neutralnosti EU-a do 2050. pretvara u obvezu. Europskim građanima i poduzećima pruža se pravna sigurnost i predvidljivost koje su im potrebne za planiranje tog prijelaza. Nakon 2050. EU će nastojati prijeći na negativne emisije.

Novim propisom EU-a o klimi povećava se cilj EU-a u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova (GHG) do 2030. s 40 % na najmanje 55 % u odnosu na razine iz 1990. Osim toga, predstojećim prijedlogom Komisije o Uredbi o LULUCF-u o reguliranju emisija stakleničkih plinova i uklanjanja stakleničkih plinova iz korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
05. veljača 2023 13:45