Većina starijih od 50 godina smatra da bi britanska vlada trebala učiniti više po pitanju rješavanju klimatske krize, čak i ako ona dovede do viših cijena, pokazalo je posljednje istraživanje.
Provedeno na više od 500 ljudi u dobi od 50 i više godina, istraživanje je pokazalo da gotovo dvije trećine njih želi brže donošenje zakona i pravila vezanih uz klimu i okoliš, bez obzira znači li to da će proizvodi s vremenom biti skuplji ili će im pristup pojedinim uslugama biti otežan.
Stuart Lewis, osnivač Rest Less -a, koji je proveo studiju, rekao je: "Naše istraživanje pokazuje da ljudi osjećaju ogroman osjećaj odgovornosti prema planetu i smatraju da i oni imaju ulogu u usporavanju klimatskih promjena."
Rest Less, web stranica koja podržava i daje savjete starijim ljudima, također je otkrila kako je samo manji broj starijih ljudi rekao da ih ne brine klimatska kriza. Tako su osporene pretpostavke o generacijskoj podjeli po pitanjima okoliša.
Dvije trećine anketiranih osoba reklo je da su posljednjih godina kupili manje odjeće, dok je polovica smanjila korištenje vozila i konzumirala manje mesa i mliječnih proizvoda. Svaki peti rekao je da kupuje samo sezonsku hranu, dok je polovica ispitanika rekla kako su smanjili potrošnju energije u kući.
"Velika većina ljudi zrelije dobe koje smo ispitali mijenjaju vlastite navike. Više recikliraju, manje troše, a neki su čak i potpuno odustali od automobila", rekao je Lewis.
Međutim, problem leži u tome što druga istraživanja pokazuju kako stariji vlasnici kuća vjerojatno neće, barem ne tako skoro, imati značajne financijske koristi od ozelenjavanja svojih nekretnina.
Podsjetimo, Europski parlament je usvojio Rezoluciju o mehanizmu EU-a za graničnu prilagodbu emisija ugljika (CBAM) koji je u skladu sa zahtjevima Svjetske trgovinske organizacije.
Nakon glasanja, izvjestitelj Parlamenta Yannick Jadot (Zeleni/EFA, Francuska) izjavio je: „CBAM je izvrsna prilika za usklađivanje pitanja klime, industrije, zapošljavanja, otpornosti, suvereniteta i premještanja. Moramo prestati biti naivni i nametnuti istu cijenu ugljika za proizvode, bez obzira na to jesu li proizvedeni u EU-u ili izvan njega, kako bi se osiguralo da su sektori koji najviše onečišćuju također uključeni u borbi protiv klimatskih promjena i uvode inovacije za nultu stopu emisija ugljika. To nam je najbolja prilika da ostanemo ispod granice zagrijavanja od 1,5 °C, ali i da osiguramo da naši trgovinski partneri budu jednako ambiciozni ako žele ući na tržište EU-a.“
