Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) buka izazvana prometom šteti zdravlju svake treće osobe u Europi a svaki peti stanovnik je izložen povišenoj razini buke koja može imati značajan utjecaj na ljudsko zdravlje. Buka izazvana prometom predstavlja veliki javno-zdravstveni problem u Europi. Više od 100 milijuna ljudi je izloženo dnevnom i noćnom bukom čija razina prelazi preporučene razine buke od strane Svjetske zdravstvene organizacije. Većina ovih osoba živi u urbanim područjima. Općenito razina buke iznad 85 db je štetna a ovisi o duljini i učestalnosti izlaganja te korištenju zaštitnih sredstava poput slušalica i čepića.
Kazala nam je to prim.doc.dr.sc. Marisa Klančnik, otorinolaringolog, subspecijalist iz audiologije s Klinike za bolesti uha, nosa i grla s kirurgijom glave i vrata KBC-a Split.
- Spektar i magnituda negativnih utjecaja buke je značajan kako na slušni sustav, tako i na druge organske sustave. Najčešće smetnje izazvane bukom su neugoda i iritacija koje su prisutne u oko 30-50 % osoba, smetnje spavanja izražene u oko 20-55 % osoba dok smetnje sluha pogađaju oko 12,5 % djece i adolescenata do 19 godina, 17 % odraslih između 20 i 69 godina te 40 % starijih od 70 godina – pojašnjava dr. Klančnik.
Splitsku liječnicu pitali smo o utjecaju buke na ljudsko zdravlje ponukani i nedavnim parlamentarnim pitanjima Europskoj komisiji koja je uputila hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan u čiji ured se građani često javljaju s pritužbama na buku, pogotovo onu koja dolazi od građevinskih radova, prometnica i slično.
“Kako Komisija procjenjuje učinkovitost Direktive o buci iz okoliša s obzirom na to da se njome ne utvrđuju granične ili ciljne vrijednosti niti se propisuju mjere koje valja uvrstiti u akcijske planove? Namjerava li Komisija preuzeti vodeću ulogu u zakonodavnoj uredbi o onečišćenju bukom?” pitanja su koja je Borzan uputila, a koliko je problem ozbiljan, kako je navela, pokazuje i izvješće Europske agencije za okoliš prema kojem prekomjerna buka doprinosi pojavi 48.000 novih slučajeva bolesti srca godišnje i preranoj smrti 12.000 osoba u EU-u. Više od 21 milijuna ljudi doživljava velike smetnje zbog buke, a ona remeti i san gotovo 6,5 milijuna ljudi.
Naša sugovornica, prim.doc.dr.sc. Marisa Klančnik reći će kako je buka značajan fiziološki i psihološki izvor stresa i često je "okidač“ različitih reakcija u organizmu s aktivacijom autonomnog nervnog sustava i endokrinološkog sustava koja dovodi do kaskadnog efekta koji uključuje povećane otkucaje srca, podizanje arterijskog tlaka i razine hormona stresa (kortizol, adrenalin i noradrenalin).
- Ovaj opći odgovor na stres predstavlja fiziološku akutnu adaptaciju na stres, ali može dovesti do patofizioloških alteracija ukoliko je izloženost kronična. Ovakve reakcije mogu dovesti do nastanka srčanih i kardiovasularnih bolesti nakon kraće izloženosti ali i nakon nekoliko godina od izloženosti buci. Kod osoba izloženih buci naročito na bučnim prometnicama i u zračnom prometu postoji povećani rizik za hipertenziju i infarkt miokarda – pojašnjava dr.Klančnik.
Nadalje kazuje kako oštećenja od buke ovise o karakteristikama produciranih zvukova i o specifičnim karakteristikama osobe koja ih sluša.
- Tako razlikujemo frekvenciju buke, intenzitet, jasnoću, iznenadnost ili postupnost pojavljivanja, individualnu osjetljivost pojedinca na buku, trajanje i vrstu izloženosti, životnu dob, stanje organa sluha te konkomitantnu izloženost drugim rizičnim faktorima poput različitih kemijskih sredstava i lijekova. Oštećenje sluha je najrasprostranjenije oštećenje jer dovodi do postupnog pogoršanja sluha i pojave šumova a u konačnici može dovesti i do trajnog invaliditeta – kaže dr. Marisa Klančnik.
Prva faza oštećenja sluha, pojašnjava nadalje, naziva se i faza početne akustičke traume, a karakterizira je gubitak sluha u visokim frekvencijama. U toj fazi često se, kaže, ne zapažaju veće smetnje i izložena osoba uglavnom nije svjesna problema.
- Ako postoji daljnja izloženost buci a poremećaj ostaje neprepoznat, oštećenje prelazi u drugu fazu, fazu trajne nagluhosti, gdje i uz terapiju ne možemo postići potpuni oporavak sluha. Postoji i individualna osjetljivost na buku tako da razlikujemo osobe kod kojih do nagluhosti dolazi relativno brzo i osobe kod kojih usprkos trajnoj izloženosti prekomjernoj buci sluh bude tek blaže oštećen. Gubitak sluha izazvan bukom najčešće je postupan i progesivan a nastaje zbog degenerativnih promjena slušnih stanica koje su jako osjetljive na različite nokse – kaže dr. Klančnik.
Dodaje kako buka može izravno i neizravno djelovati na zdravlje pojedinca. Izravno djelovanje ima za posljedicu oštećenje organa za sluh i ravnotežu a neizravno može djelovati na krvožilni, živčani, endokrinološkii probavni sustav.
- Izravno djelovanje buke na zdravlje očituje se oštećenjem slušnog i vestibularnog sustava u vidu privremene ili trajne nagluhosti, gluhoće, šumova u ušima, otežanog razumijevanja govora i poteškoća u komunikaciji pa sve do smetnji u održavanju ravnoteže, vrtoglavica i nesigurnosti u hodu. Neizravna posljedica buke je razvoj kardiovaskularnih bolesti, javlja se hipertenzija, povećana frekvencija pulsa i disanja, povećava se razina serumskog kolesterola, povećava se lučenje adrenalnih hormona te stvara povišen rizik za infarkt miokarda. Prag iznad kojeg se javlja viši rizik za infarkt iznosi 60 dB – kazuje liječnica.
Također ističe kako su novije studije pokazale utjecaj buke na dijabetes. Potencijalni mehanizmi, poašnjava, uključuju smanjenu razinu inzulina i osjetljivost povezanu s povećanom razinom kortizola i smetnjama spavanja kao i povezanost promjenjenih razina hormona koji reguliraju apetit sa smetnjama spavanja. Dugotrajna izloženost buci na prometnicama povezana je s povećanim rizikom za nastanak dijabetesa i debljine.
Prevelika razina buke, navodi nadalje, negativno utječe na probavni sustav a očituje se promjena crijevne peristaltike te pojave gastritisa i ulkusa želuca zbog pojačanog lučenja želučane kiseline.
- Buka značajno utječe na ciklus spavanja te dovodi do različitih poremećaja sna, promjene kvaliteta i trajanja sna. Nakon izlaganja buci skraćuje se REM faza spavanja, a izlaganje buci za vrijeme spavanja povećava broj pokreta u snu te povećava arterijski tlak i puls. Efekt "slijedećeg dana“ je često prisutan i očituje se velikim umorom, potrebom da dodatnim dnevnim snom, promjenama ponašanja i smanjenim radnim kapacitetom – također je pojasnila dr.Klančnik.
Kazuje i kako su razne studije pokazale da buka iz okoline može biti "okidač" napadaja migrene u osoba koje pate od te bolesti a slušna preosjetljivost doseže učestalost od 70 % - 80 %.
- Kronična izloženost buci utječe na kognitivne sposobnosti, javljaju se poteškoće u koncetraciji i pažnji, slabijoj memoriji naročito kompleksnijih podataka a dolazi i do usporavanja izvođenja različitih svakodnevnih radnji. Izloženost buci može uzrokovati psihičke promjene koje dodatno povećavaju osjetljivost na buku, a u težim slučajevima javljaju se depresija i anksioznost - napominje.
Naglašava i kako buka značajno utječe i na zdravlje djece a najviše se očituje poteškoćama u učenju i pozornosti, hiperaktivnosti te poremećajima spavanja. Kod poteškoća u učenju, smetnje u čitanju i memoriji su se pokazale kao najučestalije.
- Prevencija oštećenja sluha mora uključivati redovite kontrole sluha kod radnoaktivnog stanovništva. Na taj način se otkrivaju početna oštećenja sluha kao i sklonost pojedine osobe za razvoj daljnjeg gubitka sluha. Mjere zaštite sluha neophodne su u borbi protiv štetnih djelovanja buke a odnose se na smanjenje razine buke, skraćenju vremena ekspozicije buci te korištenju zaštitnih sredstava poput slušalica i čepića za uši. Od mjera zaštite od buke treba istaknuti tzv. karte buke (prikazi postojećih i predviđenih razina imisija buke na svim mjestima unutar promatranog područja) – kaže dr.Klančnik.
Nadalje navodi kako su potrebne redovite kontrole razine buke po danu i po noći, u radnom i stambenom prostoru odnosno otvorenom i zatvorenom prostoru, kako ne bi došlo do prekoračenja dopuštenih vrijednosti i do posljedica koje ugrožavaju zdravlje i radnu sposobnost.
- Iako je buka jedan od najvećih nevidljivih zagađivača okoliša i predstavlja veliku prijetnju za zdravlje stanovništva, moramo naglasiti da je ljudski faktor taj koji ima najveću ulogu obuzdavanja štetnih utjecaja buke putem različitih mehanizama – zaključuje prim.doc.dr.sc. Marisa Klančnik iz KBC-a Split.
Na kraju evo i primjera vrste zvuka i razine jakosti zvuka izražene u decibelima. Tako je za prag čujnosti razina jakosti zvuka 0-25 dB, za govor 40-50, zvuk prometne ulice 80-90, električna pila 100, glasna glazba 110, rok koncert 120-130, pneumatska bušilica 130, polijetanje i slijetanje aviona 140 dB.
