BILJANA BORZAN

Čak 76 posto građana EU doživjelo je prerano kvarenje uređaja, evo na što se najviše žale

‘Želim osigurati da do jeseni Komisija predloži zakon koji će omogućiti da uistinu dobijemo najbolje za svoj novac‘, kaže Borzan
Biljana Borzan.
 Ivana Nobilo/Cropix

Koja je zadaća institucija, počevši od Europskog parlamenta do vlasti u državama članicama, konkretno Hrvatskoj, a što može učiniti svaki građanin na putu prema klimatski neutralnoj Europi?

Ovaj upit postavili smo hrvatskim eurozastupnicima. Kao što je poznato, Europa je zacrtala ambiciozan plan - do 2050. će postati klimatski neutralna. U ostvarenju tog cilja poduzimaju se različite inicijative kojima se štiti okoliš i potiče zeleno gospodarstvo.

- Zadaća institucija je da stvari gledaju dugoročno, ne u izbornim ciklusima. Jer će odluke i politike, potrebne kako bi se dostigao cilj klimatski neutralne Europe, plodove dati tek u budućnosti. No, one nisu lake i traže rezove i odricanja u sadašnjosti – kazala je hrvatska eurozastupnica, SDP-ova Biljana Borzan, ujedno i potpredsjednica eurosocijalista.

Reći će i kako je od trenutka kad je znanost potvrdila postojanje klimatskih promjena i utvrdila ozbiljnost prijetnje po čovječanstvo, svaki dan koji nismo napravili korak naprijed po tom pitanju izgubljen.

- Činjenica je da se u posljednjem desetljeću većina ljudi osvijestila, pogotovo u Europi, o tome da više ne možemo postupati “business as usual” ako želimo da nas djeca i unuci jednog dana ne proklinju radi gluposti i bezobzirnosti – kaže Borzan.

Dodaje i kako su Europski zeleni plan i njegovi programi, poput strategije “Od polja do stola” za koju je izvjestiteljica socijalista, rezultat te probuđene svijesti građana.

- Ta svijest je pokretačka snaga iza zelenog političkog smjera EU, jer znamo da će potrebne reforme koštati i zahtijevati promjene u načinu života svakog od nas. Politika se ne bi usudila ulaziti u to bez podrške birača, to je realnost. Kao pojedinci možemo npr. koristiti manje jednokratne plastike i kupovati domaće prehrambene proizvode, koji su prošli kratak put od polja do stola i u čijoj proizvodnji je korišteno manje resursa i kemikalija – istaknula je Biljana Borzan.

Pojašnjava i da su istraživanja pokazala kako je čak 76 posto građana EU doživjelo prerano kvarenje uređaja, a najviše se žale na smartphone i kućanske aparate.

- Nažalost, kada odnesu uređaj na popravak, najčešće odustanu jer rezervni dio, ako ga uopće ima na tržištu, preskup. Time ne nastaje samo šteta za pojedinca, već i za okoliš. Građani su za kvalitetu voljni platiti i više ako treba! U Hrvatskoj je čak dvije trećine građana platilo više za proizvode koji su bolji za okoliš. Želim osigurati da do jeseni Komisija predloži zakon koji će donijeti stvarne promjene u tom području te omogućiti da uistinu dobijemo najbolje za svoj novac i da se manje otpada gomila u okolišu – naglašava zastupnica Borzan.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2021 09:03