Institut za oceanografiju i ribarstvo iz Splita objavio je na svojoj Facebook stranici kako su se u zadnjih godinu dana čak dvije ulovljene ribe roda Remora pokazale sasvim novim vrstama za jadransku ihtiofaunu!
U objavi donose fotografije tih riba i pojašnjavaju kako su priljepuše (Echeneidae) porodica riba poznata po poprilično zanimljivom načinu života.
"Naime, one većinu vremena provode prilijepljene za domaćina, a za što im služi prianjajući disk koji se nalazi na gornjoj strani tijela. Disk je zapravo prilagođena leđna peraja, a način funkcioniranja je vrlo sličan vakuumskim prianjalkama. Uz pomoć diska riba se jednostavno prilijepi za domaćina te tako dobiva prijevoz uz značajnu uštedu vlastite energije. Često ih se može vidjeti u društvu velikih morskih životinja poput morskih pasa ili kornjača oko kojih se ponekad nalazi i više desetaka priljepuša. I domaćini profitiraju s obzirom na to da se priljepuše hrane parazitima kojih kod velikih morskih putnika ima u izobilju", pojasnili su u Institutu.
Nadalje navode kako ih je u Jadranskom moru također moguće vidjeti no njihova pojava nije redovita. Do sada se u literaturi navodilo da u Jadranu živi golema priljepuša (Echeneis naucrates) koju je ujedno i najlakše prepoznati, čak i na fotografiji, te vrste priljepuša iz roda Remora (Remora remora) i (Remora australis).
"Kako su vrste iz roda Remora morfološki dosta slične, identifikacija zna biti pravi izazov, no korištenje molekularnih metoda, a posebice DNA barkodiranja, omogućilo nam je zanimljiv uvid u stanje raznolikosti jadranskih priljepuša", napisali su.
Također su naveli kako je Remora osteochir pronađena u Hvarskom kanalu na plivarici koja je ulovila ribu iglana (Tetrapturus belone), što je ujedno bila i dobra indicija da se radi upravo o ovoj vrsti jer jedna od njenih ekoloških karakteristika je upravo suživot s tom vrstom.
Remora brachyptera ulovljena je koćaricom kod Blitvenice, te je po prvi puta dokazano prisustvo ove vrste u cijelom Mediteranu.
Na kraju s Instituta za oceanografiju i ribarstvo poručuju kako su nalaze objavili kroz znanstveni rad (Dulčić et al.) te prošlog tjedna na konferenciji "Zaštita biodiverziteta Jadrana – AdriBioPro 2022" koja se održala u Kotoru, Crna Gora.
Spomenimo kako je Europski parlament 9. lipnja 2021. usvojio rezoluciju o Strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030. – Vraćanje prirode u naše živote u kojoj između ostaloga naglašava važnost jačanja i učinkovite provedbe postojećih zaštićenih morskih područja, posebno u žarištima bioraznolikosti.
Parlament poziva Komisiju i države članice da kao prioritet izrade posebne planove upravljanja za ta područja u kojima će se utvrditi jasni ciljevi očuvanja i učinkovite mjere praćenja, nadzora i kontrole; osobito apelira na države članice da ubrzaju razvoj i dostavljanje zajedničkih preporuka za upravljanje ribarstvom u svojim zaštićenim morskim područjima u skladu s člankom 11. ZRP-a.
Parlament smatra da bi se učinci klimatskih promjena na morske vrste trebali u potpunosti uzeti u obzir te nadalje poziva Komisiju da u suradnji s državama članicama i na temelju najboljih dostupnih znanstvenih spoznaja predloži kriterije i smjernice za odgovarajuće planiranje upravljanja utvrđenim zaštićenim morskim područjima, među ostalim u ekološkim koridorima, te da olakša suradnju među državama članicama.
