PLASTIC SMART CITIES

Četiri grada u Hrvatskoj u ekološkom projektu: Prvi u Hrvatskoj će smanjiti plastični otpad

Gradovi će koristiti alternativna rješenja sudjelujući u projektima koje provodi splitska Udruga za okoliš i održivi razvoj "Sunce"
Sali
 
 Tom Dubravec/Cropix

Gradovi Dubrovnik i Trogir, te Stari Grad na Hvaru i Sali na Dugom otoku prvi će u Hrvatskoj smanjiti plastični otpad, te koristiti alternativna rješenja sudjelujući u projektima koje provodi splitska Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj "Sunce", u cilju smanjenja i uklanjanja plastičnog otpada.

"Plastic Smart Cities Croatia" i "For Plastic Free Croatia Island" projekti su koji imaju za cilj smanjenje plastičnog otpada i korištenje alternativnih rješenja. U njima se provodi analiza o upotrebi jednokratne plastike i gospodarenju otpadnom plastikom u uključenim lokalnim zajednicama, razvoj i provedba "Plana bez plastike" s participativnim pristupom i radionicama, kao i organizacija "plastic free" javnih događanja, odnosno događanja "bez plastike", i javnih foruma usmjerenih na podizanje svijesti lokalnog stanovništva o posljedicama plastičnog zagađenja.

Jedna od važnih aktivnosti je provođenje nacionalne kampanje za podizanje svijesti o utjecaju plastičnog onečišćenja na morski okoliš i dostupna održiva rješenja u otočnim zajednicama na Hvaru i Dugom otoku. Kako saznajemo u splitskoj Udruzi za prirodu, okoliš i održivi razvoj "Sunce", trenutno se radi na organizaciji radionica za umrežavanje partnera i okolišnih organizacija angažiranih na ovoj tematici.

Upravo je u tom projektu pionir udruga "Sunce" koja je prošle godine započela s provođenjem projekata "Plastic Smart Cities Croatia" i "For Plastic Free Croatian Islands" sa ciljem smanjenja plastičnog otiska u različitim segmentima društvenog života lokalnih zajednica smanjenjem korištenja jednokratne plastike te poticanjem upotrebe alternativnih rješenja za otpadnu plastiku. Jedan od projektnih ciljeva im je i podizanje svijesti građana i javnosti o problematici plastičnog otpada.

image
Trogir
Cropix

Nakon završetka projekta bit će održana i završna konferencija usmjerena širenju rezultata projekta i poticanju daljnjeg smanjenja plastičnog otpada za predstavnike lokalnih otočnih vlasti, nacionalnih i međunarodnih nevladinih organizacija, jedinice lokalne uprave i samouprave, predstavnike HGK, turističke zajednice, relevantnih ministarstava i drugih dionika, uz poruku "Smanji upotrebu jednokratne plastike i potraži održivija rješenja!", koju Udruga Sunce Split zagovara već dugi niz godina.

Podsjećaju kako bi ove godine u Hrvatskoj trebao biti usvojen novi Zakon o otpadu, koji između ostalog, sadrži i neke odredbe Direktive EU-a o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš. Krajem prošle godine su samostalno i u suradnji s drugim udrugama za zaštitu okoliša u Hrvatskoj uputili svoje komentare na nacrt Prijedloga o Zakonu o otpadu.

Dodaju da europska organizacija "Seas at Risk", koja okuplja niz udruga koje se bave problematikom zaštite morskog okoliša, u svom izvještaju objavljenom prošlog ljeta ocijenila da je direktiva EU-a ambiciozan plan za izbacivanje deset plastičnih predmeta koji nisu za ponovnu upotrebu, a koji se najčešće mogu pronaći na plažama diljem Europe, no da je njezina implementacija u nacionalna zakonodavstva u većini europskih zemalja zaustavljena.

Uz to, kriza izazvana virusom Covid-19 dovela je do dramatičnog porasta upotrebe, ali i odbacivanja jednokratnih plastičnih predmeta u prirodu.

image
Dubrovnik
Zvonimir Barisin/Cropix

"Sredozemno more jedno je od najzagađenijih svjetskih mora, a polovica tih enormnih količina otpada dolazi s kopna. S 400 kilo-tona otpada koje godišnje proizvodi, Hrvatska je na trećem mjestu u regiji, stoga je vrlo važno poduzeti hitne mjere te osvijestiti građane, ali i brojne posjetitelje o potrebi žurnog djelovanja, odnosno smanjenja upotrebe jednokratne plastike. Naime, kao jedan od ključnih aktera identificiran je upravo turizam, pa je dio kampanje osvještavanja u sklopu projekta "Plastic Smart Cities" usmjeren na strane i domaće turiste", ističu u Udruzi Sunce Split.

Direktiva EU-a o plastičnom otpadu je nakon trijaloga, odnosno pregovora Europskog parlamenta, Komisije i Vijeća EU-a, usvojena 2019. a u ovoj godini sve je države EU-a moraju konačno implementirati. Zakon o otpadu bi u Hrvatskoj trebao biti usvojen najkasnije do 3. srpnja. Tada bi i Hrvatska trebala izbaciti jednokratne plastične proizvode i to plastične štapiće za uši, pribor za jelo, tanjure, slamke, štapiće za miješanje pića i držače za balone.

Nakon usvajanja direktive u Europskom parlamentu tadašnji hrvatski europarlamentarac Davor Škrlec iz skupine Zelenih ocijenio je da direktivu potrebno iskoristiti za poticanje promjena kako bismo kao društvo proizvodili manje smeća i postali održivi.

"Ako ne promijenimo svoj stav prema proizvodnji, potrošnji i otpadu, ljudska vrsta će postati potrošna kao jednokratna čašica za kavu. Ova direktiva će nam pomoći da napustimo plastiku za jednokratnu upotrebu na putu prema manje potrošnje, bolje dizajniranim proizvodima za višekratnu upotrebu, više inovacija i čišćem okolišu", rekao je tom prilikom Škrlec.

Direktiva također uključuje odredbe za odlaganje opušaka cigareta koji su značajan onečišćivač plaća, ciljeve prikupljanja boca pića te zahtjev za redizajnom čepova za piće kako bi ih povezali s bocama. U direktivi su uključeni i nacionalni ciljevi smanjenja potrošnje plastičnih šalica i posuda za hranu, te u konačnici potpuna zabrana oxo-razgradive plastike, koja se često naziva biorazgradivom, ali u stvarnosti se fragmentira u mikroplastiku.

Jednokratni plastični proizvodi i ribolovni alat zajedno čine 70 posto morskog otpada u Europi, pa se očekuje da će primjenom direktive s godinama i mora Europe biti znatno čišća.

Prema procjeni Komisije, direktiva će donijeti brojne koristi za okoliš i za gospodarstvo. Izbjegla bi se šteta u okolišu čiji bi trošak do 2030. godine dosegao 22 milijarde eura, a potrošačima će se omogućiti ušteda do 6,5 milijardi eura uz trošak prilagodbe koji se za proizvođače procjenjuje na 3,2 milijarde eura.

Komisija je krajem prošle godine donijela i nova pravila o uvozu i zabranu izvoza plastičnog otpada u treće zemlje koje nemaju kapacitete da bi njime gospodarile na održiv način, što je jedna od glavnih točaka europskog Zelenog plana i EU-ovog akcijskog plana za kružno gospodarstvo.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. listopad 2021 12:37