Politika najmoćnijih država G20 vode nas prema katastrofalnom rastu globalnog zatopljenja, upozorili su znanstvenici. U analizi, koju je provela grupa Paris Equity Check, stoji kako bi energetske politike Kine, Rusije, Brazila i Australije po planet mogle imati devastirajuće posljedice. Analitičare posebno zabrinjava mogućnost da će i ostale članice G20, one koje su prvotno pristale na smanjenje emisija štetnih plinova, krenuti putem četiri spomenute države. Države G20 zajedno su odgovorne za 85% svih globalnih emisija ugljika.
Analiza izaziva ozbiljnu zabrinutost oko ishoda klimatskih pregovora koji će se zbiti na summitu Cop26 u Glasgowu za tri mjeseca. Na toj konferenciji, već sada okarakteriziranom kao jednom od najvažnijih ikad održanih, pokušat će se postići dogovor o smanjenju emisija stakleničkih plinova do 2050.
"EU i Velika Britanija dali su obećanja o smanjenju emisija, međutim bez većeg sudjelovanja Kine, Brazila, Rusije i Australije, sastanak u Glasgowu neće imati puno smisla", upozorila je Tanya Steele, izvršna direktorica WWF-a. Države G20 zajedno su odgovorne za 85% svih globalnih emisija ugljika.
Dramatična neusklađenost i duboka podjela oko energetske i ekološke politike država G20, manifestirana je prošlog tjedna u Napulju, gdje se ministri energetike i okoliša najmoćnijih država nikako nisu mogli usuglasiti oko borbe protiv klimatskih promjena.
"Istraživanje naglašava ono čega se mnogi od nas plaše; velike ekonomije jednostavno ne čine dovoljno da bi se uhvatile u koštac s klimatskom krizom i tako članice G20 zapravo kreiraju svijet s više ekstremnih vrućina, poplava i vremenskih nepogoda ", zaključio je Yann Robiou du Pont, glavni istraživač grupe Paris Equity Check.
Optimisti se nadaju kako će svijet pratiti primjer EU, točnije klimatskog paketa "Fit for 55", a koga je donijela Europska komisija kako bi se do 2030. klimatskim, energetskim, prometnim i poreznim politikama te politikama o korištenju zemljišta smanjile neto emisije stakleničkih plinova za barem 55 posto u usporedbi s razinama iz 1990. Europa želi do 2050. postati prvi klimatski neutralan kontinent i ostvariti europski zeleni plan, te je nužno to smanjenje postići u sljedećem desetljeću.
Predsjednica Progresivnog saveza socijalista i demokrata u Europskom parlamentu, zastupnica Iratxe García Peréz izjavila je kako će postizanje EU klimatskih ciljeva biti najambiciozniji politički projekt našeg doba.
"Postizanje ciljeva Zelenog plana bit će iznimno teško i podrazumijeva dubinsku transformaciju europskog gospodarstva i društva. Provedba najambicioznije zamišljenoga klimatskog zakonodavstva na svijetu oblikovat će živote svih Europljana, utječući, među ostalim, na aute koje vozimo, zgrade u kojim živimo, cijenu i način grijanja ili putovanja avionom", komentirali su HDZ-ovi članovi iz Kluba zastupnika Europske pučke stranke (EPP).
