Detaljnim novim istraživanjem precizirane su šume i tresetišta (močvarno blato, baruština i šume močvarnog tla) bogata ugljikom koje, pod svaku cijenu, moraju ostati sačuvani ako se želi izbjeći klimatska katastrofa.
Znanstvenici su identificirali 139 milijardi tona (GT) ugljika u drveću, biljkama i tlu kao "nenadoknadivog", što znači da se prirodnom regeneracijom ni u kojem scenariju ne može ublažiti njegovo emitiranje do 2050. Samo u posljednjem desetljeću poljoprivreda, sječa drva i šumski požari uzrokovali su oslobađanje najmanje 4 GT nenadoknadivog ugljika.
Tropske šume i tresetišta Amazone najveće su skladište nenadokandivog ugljika. Slijede borealna tresetišta i šume istočne Kanade i zapadnog Sibira, te prašumski otoci jugoistočne Azije. Kišne šume umjerenog područja sjeverozapada Sjeverne Amerike, plimne močvare diljem svijeta, te bazen Konga također su područja izrazito bogata nenadoknadivim ugljikom.
Polovica nenadoknadivog ugljika nalazi se na u 3,3% teritorija planete, kao što ih se pola nalazi u šumama ili močvarama koje su zaštićene. Autohtoni narodi najbolji su zaštitnici zemlje, ali samo trećina nepovratnog ugljika pohranjena je na njihovim priznatim teritorijima. Nepovratne zalihe ugljika snažno se preklapaju i s područjima bogatim divljim životinjama.
"Apsolutno moramo zaštititi ovaj nepovratni ugljik kako bismo spriječili klimatsku katastrofu - moramo ga zadržati u zemlji", rekla je Monica Noon, glavna autorica istraživanja.
Ovo istraživanje, objavljeno u časopisu Nature Sustainability, pokazalo je i da se 57% nenadoknadivog ugljika nalazi u drveću i biljkama, a 43% u tlu, posebno u tresetu. Globalna tresetišta pohranjuju više ugljika nego tropske i suptropske šume, stoji u istraživanju.
S obzirom na to da održivo upravljanje šumama može pomoći u ublažavanju klimatskih promjena uz istodobno podupiranje ključnog gospodarskog sektora, Europski parlament poziva na ulaganje više sredstava iz zajedničke poljoprivredne politike u održivo šumarstvo u EU-u. Zastupnici pozivaju na povećanje ukupnih klimatskih koristi koje donose šume i vrijednosni lanac koji se temelji na šumama, poput apsorpcije CO2 i skladištenja ugljika u proizvodima na bazi drva.
