U sklopu programa “Energija i klimatske promjene” objavljen je četvrti Poziv na dostavu projektnih prijedloga namijenjen povećanju kapaciteta za proizvodnju geotermalne energije. Otvoren je do 28. siječnja 2022. godine.
Program „Energija i klimatske promjene“ vrijedan je ukupno 20 milijuna eura od čega je 17 milijuna eura iz Financijskog mehanizma Europskog gospodarskog prostora (EGP), a tri milijuna eura iz nacionalnih sredstava. Upravitelj programa je Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.
Za povećanje kapaciteta za proizvodnju geotermalne energije na raspolaganju je više od 4,9 milijuna eura. Minimalni iznos bespovratnih sredstava za jedan projekt iznosi 200 tisuća eura, a maksimalni 1,3 milijun eura.
Poziv se odnosi na projektne prijedloge kojima se planira razvoj pilot projekata s ciljem povećanja kapaciteta za proizvodnju i korištenje toplinske energije dobivene iz geotermalne energije.
Ti projekti mogu uključivati aktivnosti izgradnje ili revitalizacije proizvodnih i utisnih bušotina u područjima s važećom dozvolom za istraživanje i/ili pridobivanje geotermalnih voda; obnove i/ili proširenja toplinskog sustava na geotermalnu energiju; izgradnje infrastrukturnih priključaka za integraciju geotermalne topline u postojeći sustav grijanja, kao i tehnološke i infrastrukturne promjene postojećih sustava grijanja u svrhu integriranja izvora geotermalne energije.
Prihvatljivi prijavitelji su svi pravni subjekti, javni ili privatni, komercijalne ili nekomercijalne organizacije te nevladine organizacije osnovane kao pravne osobe u Republici Hrvatskoj, a projektni partneri, osim hrvatskih, mogu uključivati i pravne osobe osnovane u državama donatorima (Norveškoj, Islandu i Lihtenštajnu).
Projekti ugovoreni u sklopu poziva sufinanciraju se sredstvima Financijskog mehanizma Europskog gospodarskog prostora 2014. – 2021. u iznosu do 85 posto.
Odabrani projekti provodit će se na kontinentalnom području Republike Hrvatske, odnosno Panonskoj i Sjevernoj Hrvatskoj prema važećoj NUTS 2 klasifikaciji. Dodatno, aktivnosti bilateralne suradnje mogu biti implementirane na teritoriju države donatora.
Kako je objavljeno, Republika Hrvatska ima vrlo pogodne uvjete za korištenje obnovljivih izvora energije zbog svog zemljopisnog i geološkog položaja te klime. Geotermalni potencijal Republike Hrvatske prepoznat je s više od 25 prirodnih termalnih izvora i dokazan s više od 4.000 dubokih bušotina izbušenih tijekom istraživanja nafte i plina u drugoj polovici 20. stoljeća.
S obzirom na geološka svojstva i geotermalni potencijal, Hrvatska se općenito može podijeliti na dva područja: Panonski bazen i Dinaride.
Većina geotermalnih resursa u Hrvatskoj ima temperaturu u rasponu između 50 i 120 stupnjeva Celzija što omogućuje korištenje geotermalne energije u toplinarske svrhe (grijanje). Transport toplinske energije na veće udaljenosti je skup i trenutno nije ekonomski opravdan, što znači da je upotreba geotermalne energije isplativa samo u relativnoj blizini pronađenih resursa, pojašnjeno je.
Prva tri od četiri planirana otvorena poziva na dostavu projektnih prijedloga u sklopu programa „Energija i klimatske promjene“ objavljena su 14. rujna 2021. godine. Jedan je namijenjen za povećanje kapaciteta za proizvodnju solarne energije, drugi za projekte proizvodnje energije iz mora, a treći za financiranje izrade tehničke dokumentacije za korištenje geotermalne energije.
Europa kroz europski zeleni plan želi do 2050. postati prvi klimatski neutralan kontinent, a novi zakonodavni alati za ostvarivanje ciljeva iz europskog propisa o klimi koji je Europski parlament potvrdio u lipnju ove godine, iz temelja će preobraziti EU gospodarstvo i društvo. Za ostvarenje tog cilja potrebna su znatna ulaganja, kako javnog sektora tako i privatnog sektora, radi čega je pokrenuto više projekata i planova ulaganja iz EU sredstava.
Europski zakon o klimi političku predanost o klimatskoj neutralnosti EU-a do 2050. iz europskog zelenog plana mijenja u obvezujuću zadaću za EU i države članice. Također povećava cilj EU-a za smanjenje emisija stakleničkih plinova do 2030. sa 40 posto na najmanje 55 posto, u usporedbi s razinom iz 1990. godine. U srpnju 2021. godine Komisija je predstavila paket „Fit for 55“ kako bi EU mogao postići ambicioznije ciljeve do 2030. godine.
