Invazivne strane vrste jedan su od pet glavnih izravnih uzročnika promjena u prirodi, koje se i mjerama Strategije EU za bioraznolikost do 2030. mora na odgovarajući način obuhvatiti. Kada su u lipnju 2021. usvojili tu strategiju, zastupnici Europskog parlamenta izrazili su zabrinutost zbog činjenice da invazivne strane vrste već predstavljaju ozbiljnu opasnost za okoliš, nanošenjem nepovratne štete zaštićenim područjima i njihovoj bioraznolikosti, što dodatno pogoršavaju klimatske promjene.
Na razini EU ključni zakonodavni dokument koji regulira ovu problematiku je Uredba (EU) br. 1143/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o sprječavanju i upravljanju unošenja i širenja invazivnih stranih vrsta. Uredbom se utvrđuju pravila za sprječavanje i upravljanje unošenjem i širenjem invazivnih stranih vrsta u EU-u te se žele smanjiti na najmanju moguću mjeru i ublažiti njihovi nepovoljni učinci na bioraznolikost i ekosustave EU-a, kao i na zdravlje ljudi i gospodarstvo.
U Ministarstvo gospodarstvo i održivog razvoja uputili smo nekoliko pitanja o akcijskim planovima za upravljanje invazivnim stranim vrstama. Zanimalo nas je koliko je takvih planova i za koje vrste, kao i što je ključno za te planove i kakve se sve aktivnosti planiraju. Pitali smo i kakve rezultate i u kojem periodu očekuju u suzbijanju širenja pojedinih invazivnih stranih vrsta.
U odgovoru navode kako se u okviru projekta Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja „Razvijanje sustava upravljanja i kontrole invazivnih stranih vrsta“, koji se financira iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020., izrađuju planski dokumenti za upravljanje invazivnim stranim vrstama, sukladno obavezama koje Hrvatska ima prema Uredbi (EU) br. 1143/2014 o sprječavanju i upravljanju unošenja i širenja invazivnih stranih vrsta.
Do sada su izrađeni nacrti tri plana upravljanja široko rasprostranjenim invazivnim stranim vrstama životinja - mungosom, signalnim rakom i kornjačom Trachemys scripta.
Kako pojašnjavaju u resornom ministarstvu, mungos, signalni rak i kornjača Trachemys scripta uvršteni su 3. kolovoza 2016. na popis invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u Uniji, temeljem Provedbene uredbe Komisije (EU) 2016/1141 o donošenju popisa invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u Uniji („Unijin popis“).
Države članice dužne su, navode nadalje, uspostaviti učinkovite mjere kojima će se na najmanju moguću mjeru svesti negativan učinak široko rasprostranjenih invazivnih stranih vrsta s Unijina popisa na bioraznolikost, povezane usluge ekosustava, zdravlje ljudi ili gospodarstvo.
“Kako su mungos, signalni rak i kornjača Trachemys scripta široko rasprostranjeni u Hrvatskoj, ovim planovima upravljanja osmišljene su aktivnosti s ciljem kontrole populacija na svim lokalitetima na kojima je pojedina vrsta zabilježena, ali i edukacije javnosti radi sprječavanja daljnjih puštanja jedinki u prirodu”, navode u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.
O nacrtima planova upravljanja tim trima vrstama provedeno je savjetovanje sa zainteresiranom javnošću te su objavljeni odgovori na komentare javnosti i izvješća o provedenom savjetovanju za Plan upravljanja signalnim rakom, Plan upravljanja kornjačom Trachemys scripta i Plan upravljanja mungosom.
Doznajemo kako je u tijeku i izrada nacrta planova upravljanja široko rasprostranjenim invazivnim stranim vrstama biljaka s Unijina popisa - žljezdastim nedirkom (Impatiens glandulifera Royle) i ciganskim perjem (Asclepias syriaca L.).
“Prošli mjesec održane su završne radionice s dionicima u upravljanju ovim biljnim vrstama, na kojima su predstavljeni prijedlozi općih i specifičnih ciljeva te aktivnosti njihova iskorjenjivanja, upravljanja populacijama i kontrole širenja. Predložene aktivnosti temelje se na rezultatima dosadašnje rasprave s dionicima te na primjerima dobre prakse u upravljanju ovim invazivnim vrstama u svijetu”, informiraju u Ministarstvu koje vodi ministar Tomislav Ćorić.
Ističu i kako su osim planova upravljanja invazivnim stranim vrstama koje su već široko rasprostranjene u Hrvatskoj, u sklopu projekta „Razvijanje sustava upravljanja i kontrole invazivnih stranih vrsta“ izrađena i dva akcijska plana o prevenciji nenamjernog unosa invazivnih stranih vrsta, za koje je također provedeno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću. To je Akcijski plan o putovima nenamjernog unosa invazivnih stranih vrsta vezanim uz transport čija svrha je prevencija nenamjernog unosa i širenja invazivnih stranih vrsta u Hrvatskoj putovima unosa povezanim s djelatnošću transporta.
To se, kako pojašnjavaju, odnosi na sprječavanje unosa novih invazivnih stranih vrsta na teritorij Republike Hrvatske, kao i na sprječavanje unosa i širenja već prisutnih invazivnih vrsta na nova područja unutar Republike Hrvatske. Akcijski plan sadrži i kodekse dobre prakse za relevantne sektore u radu s vozilima, plovilima i strojevima, a kako bi se spriječilo ili usporilo unos i širenje invazivnih stranih vrsta.
Drugi je Akcijski plan o putovima nenamjernog unosa invazivnih stranih vrsta spontanim širenjem, kojim se želi smanjiti daljnje širenje invazivnih stranih vrsta provođenjem preventivnih mjera (informiranje o vrstama, praćenje stanja, brza detekcija, sustavna i redovita kontrola populacije i njezina širenja, edukacija, analiza mogućih budućih prijetnji itd.). Prevencija se odnosi na sprječavanje spontanog širenja (bez pomoći čovjeka) novih invazivnih stranih vrsta na teritorij Republike Hrvatske iz susjednih zemalja, kao i na sprječavanje daljnjeg spontanog širenja već prisutnih invazivnih stranih vrsta na nova područja unutar Republike Hrvatske.
Navedeni planovi, navode u ministarstvu, donose se sukladno članku 23. Zakona o sprječavanju unošenja i širenja stranih te invazivnih stranih vrsta i upravljanju njima (Narodne novine, br. 15/18 i 14/19), odlukom ministra nadležnog za zaštitu prirode, a poslužit će za planiranje upravljanja invazivnim stranim vrstama u RH u narednom desetogodišnjem razdoblju, uključujući planiranje potrebnih ljudskih i materijalnih resursa za provedbu planiranih aktivnosti.
