UŠTEDA ENERGIJE

‘Dostojanstvena starost treba biti i energetski sigurna, u kojoj osobe mogu zagrijati prostoriju u kojoj borave‘

Kampanjom ‘Umanjimo im brige‘ želi se osigurati sigurniju zimu za kućanstva koja bi posljedice energetske krize mogla osjetiti najsnažnije

Ilustracija

 Inna Talan/Panthermedia/Profimedia

Energetsko siromaštvo pogađa velik broj Europljana, a rizik se dodatno povećava u aktualnim uvjetima energetske krize. Što pokazuju najnoviji podaci o ranjivim skupinama u Europi i kod nas? Na to pitanje Paula Damaška, stručna suradnica Zelene energetske zadruge i voditeljica projekta Energetske zajednice za energetsku solidarnost u sklopu kojeg se provodi kampanja ‘Umanjimo im brige‘ kaže kako je sukladno podacima Eurostata o siromaštvu i socijalnoj isključenosti, u 2021. godini u 27 država članica EU-a oko 95,4 milijuna ljudi bilo izloženo riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, što je ekvivalentno 21,7% stanovništva EU-a. To je rast u odnosu na razdoblje pred energetsku krizu - u 2019. godini broj je bio nešto niži, točnije, 92,4 milijuna ljudi/21,2% stanovništva EU-a.

- Od građana koji žive u kućanstvima s uzdržavanom djecom, više od petine (22,5%) ih je bilo izloženo riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. Statistike su u porastu i opravdano strahujemo da će se u budućnosti ovaj trend nastaviti. Što se tiče podataka za Hrvatsku, prema Državnom zavodu za statistiku, 20,9% osoba, odnosno više od pola milijuna građana 2021. je živjelo u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, za razliku od 2018. kada je taj postotak iznosio 18,3%. U nedostatku pokazatelja mjerenih specifično za područje Grada Zagreba, uzimajući pritom u obzir nižu stopu nezaposlenosti i veći prosječni dohodak u odnosu na populaciju RH, može se konzervativno pretpostaviti da je na području rada Zagreba najmanje 5% populacije pogođeno energetskim siromaštvom – pojašnjava Damaška.

Energetsko siromaštvo

Koja je definicija energetskog siromaštva? Što se pod tim podrazumijeva? Paula Damaška kazuje kako univerzalna definicija energetskog siromaštva ne postoji na EU niti na nacionalnoj razini zbog razlika u pokazateljima koji ovise o nacionalnom kontekstu svake države članice, no definicija koja se najčešće koristi je nemogućnost kućanstva da osigura odgovarajuću toplinu, hlađenje, rasvjetu i energiju za napajanje uređaja, što su bitne usluge za energetski učinkovit dom i pristojan životni standard, toplinsku udobnost i zdravlje građana.

- Energetsko siromaštvo se događa kada računi za energiju čine velik dio troškova jednog kućanstva, što utječe na sposobnost pokrivanja ostalih troškova. Može se dogoditi i kada su potrošači prisiljeni smanjiti potrošnju energije u svojim kućanstvima, što posljedično utječe na njihovo zdravlje, ugodu stanovanja i kvalitetu života - objašnjava.

Dodaje kako prema Savjetodavnom centru za energetsko siromaštvo, (eng. Energy Poverty Advisory Hub), inicijativi koju vodi Europska komisija, neki od velikog broja pokazatelja za utvrđivanje energetskog siromaštva su: kašnjenje s plaćanjem računa za energiju; nemogućnost držanja doma adekvatno toplim zimi/hladnim ljeti; visok udio izdataka za energiju u odnosu na dohodak; broj građana/kućanstava koji žive u riziku od siromaštva te broj građana/kućanstava koji primaju neki oblik socijalne pomoći.

Rizične skupine

Na upit o tome koje su rizične skupine u Hrvatskoj, Paula Damaška odgovara kako je što se tiče podataka specifičnih za raspodjelu rizika od siromaštva prema dobi i spolu, najugroženija dobna skupina starijih od 65 godina kojih je riziku od siromaštva izloženo 31% u 2020. godini, a već u godini kasnije 32,4%. Dodatno, kada su u pitanju kućanstva bez uzdržavane djece, prošle godine su se najviše stope rizika od siromaštva vezale uz ona koja čine osobe starije od 65 godina - čak 55,3%, a posebno ona koje čine žene - 54,3%.

Zanimalo nas je i što se sve može učiniti na smanjenju energetskog siromaštva.

- Da bi se smanjio problem energetskog siromaštva, potrebno je pristupiti njegovom suzbijanju na sustavan, interdisciplinaran pristup, budući da na njega utječu različiti sektori - od sektora energetike, preko zdravstvenog sustava do sustava socijalne skrbi. Za početak, nedostaje nam pregled podataka o energetskom siromaštvu prema odabranim kriterijima. Za sada se koristimo podacima koji se vežu na materijalno stanje građana, no iako materijano siromaštvo često za sobom povlači i energetsko siromaštvo, to ne mora uvijek biti slučaj - ako je udio rashoda za pokrivanje troškova za energente velik u odnosu na ukupna primanja (zbog energetske neučinkovitosti doma), kućanstvo dolazi u rizik od energetskog siromaštva – kaže Damaška.

Nacionalni kriteriji

Također ističe kako treba uzeti u obzir da postoji dio građana koji, iako imaju preduvjete za korištenje nekih od dostupnih socijalnih usluga, nisu uvijek i korisnici istih (primjerice zbog nepoznavanja kriterija koji su potrebni za prihvat istih ili drugih otegotnih okolnosti). Zbog toga je potrebno postaviti nacionalne kriterije za energetsko siromaštvo i prema istima voditi evidenciju i utjecaj ovih mjera na pogođeno stanovništvo na lokalnoj i nacionalnoj razini.

- Usporedno, treba raditi na edukaciji građana o problemu energetskog siromaštva, koje je javnosti još uvijek relativno nepoznat pojam te na taj način podizati svijest svih (ne samo onih pogođenih problemom) o tome kako promjenama vlastitih navika energiju koristiti odgovornije, učinkovitije, a time i smanjiti izdatke za energente za svoje kućanstvo – naglašava Damaška.

Čini li se u Hrvatskoj u tom pogledu dovoljno, pitali smo.

- Iako postoje nacionalne mjere (pr. Solidarna naknada), zakoni koji spominju energetsko siromaštvo, kao i da na izazov energetskog siromaštva donekle odgovara dio Vladinih privremenih mjera za ublažavanje posljedica rasta cijena energenata, najveći nedostatak je što još ne postoji sveobuhvatan nacionalni plan rezerviran za rješavanje problema koji se odnosi na područje cijele RH te koji jasno i sistematično sagledava problem, predlaže učinkovita i dugoročna rješenja i prati utjecaj postavljenih mjera na ugrožene, odnosno, na korisnike istih. Što se tiče svijesti građana i donositelja odluka o energetskom siromaštvu, vidimo puno mjesta za napredak i smatramo to ključnim za razvoj empatije za ugrožene i promjene u ovom području. Bitno je naglasiti i pojedinačne napore neprofitnog sektora, između ostalog i u ovome smjeru, poput udruge DOOR koja je ove godine otvorila dva Centra za borbu protiv energetskog siromaštva od kojih je jedan na području grada Zagreba – ističe Paula Damaška.

Zelena energetska zadruga i Zaklada Solidarna pokrenule su kampanju ‘Umanjimo im brige‘. Što ona donosi?

- Kampanjom ‘Umanjimo im brige‘ želimo osigurati energetski sigurniju i bezbrižniju zimu za kućanstva koja bi posljedice energetske krize mogla osjetiti najsnažnije. Njome prikupljamo barem 60.000 kn za kupovinu 100 paketa za uštedu energije za građane iznad 65 godina starosti koji bi se zbog povećanja cijena energenata mogli naći u situaciji da biraju između kupovine namirnica za hranjiv i ukusan obrok te plaćanja računa za energente, odnosno koji su trenutno u povećanom riziku od energetskog siromaštva – ističe stručna suradnica Zelene energetske zadruge i voditeljica projekta Energetske zajednice za energetsku solidarnost.

Paket za uštedu

Pojašnjava kako pojedinačan paket za uštedu energije košta 550 HRK (70 EUR), a sadrži: min. 2 x LED žarulje; 1 x metlicu za vrata ili brtvu za vrata (1 m); 1 brtvu za prozore (6 m); reflektirajuću foliju za radijatore (6 m); 1 produžni kabel s prekidačem i min. 1 x štedni perlator za slavine.

- Pomoću paketa za uštedu energije, jedno kućanstvo može godišnje uštedjeti do 1.300 kwh toplinske i do 370 kwh električne energije, odnosno do 1.600 kn – ističe Damaška.

Dodaje kako će, za sva kućanstva za koja prikupe dovoljno sredstava za pakete za uštedu energiju, Zelena energetska zadruga ujedno osigurati besplatno energetsko savjetovanje za učinkovitije korištenje energije i dodatne uštede. Energetski savjetnici Zelene energetske zadruge osobno će obići svako kućanstvo, savjetovati njegove članove o pravilnom korištenju dodijeljenih paketa te dati dodatne savjete za uštedu energije.

- Smatramo da dostojanstvena starost treba biti i energetski sigurna starost, u kojoj osobe starije dobi mogu zagrijati prostoriju u kojoj borave ili pogledati najdražu TV emisiju bez straha da zbog toga sljedećeg mjeseca neće imati dovoljno novca za obroke. Ovom kampanjom njima želimo osigurati bezbrižniju zimu kroz male mjere ušteda na vodi, struji i drugim energentima potrebnim za svakodnevni život – ističe Damaška.

Poručuje i kako im se ujedno u tijeku kampanje mogu javiti svi građani koji se prepoznaju u opisu korisnika paketa za koje prikupljaju pomoć. Paketi su, kaže, namijenjeni građanima koji imaju 65 ili više godina te imaju prebivalište na području Grada Zagreba ili Zagrebačke županije, a istovremeno su korisnici jedne od sljedećih mjera: nacionalne naknade za starije osobe, naknade za ugroženog kupca energenata, zajamčene minimalne naknade ili imaju mirovine u iznosu do 2.000 kn mjesečno.

Svi podaci o prijavama, odnosno o tome kako se mogu uključiti oni koji donacijama žele sudjelovati u ovoj kampanji dostupni su na stranicama Zelene energetske zadruge.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2022 16:33