NJEMAČKA

Druga strana medalje: oporavlja se ekonomija, ali zato i emisije C02 rastu najbrže u 30 godina

Porast emisija za okoliš štetnih plinova u Njemačkoj veže se ponajviše uz građevinski sektor, industrijsku proizvodnju i transport
Industrijski kompleks u Saksoniji, Njemačka
 Bildbaendiger/Imagebroker/Profimedia

Njemačko gospodarstvo se snažno oporavlja nakon pandemijske stagnacije, no to isto tako znači kako će ta država ove godine zabilježiti najveći porast emisija stakleničkih plinova od 1990. godine.

Iz berlinskog think tanka Agora Energiewende izjavili su da će emisije vjerojatno porasti za ekvivalent od 47 milijuna tona ugljičnog dioksida.

Plan njemačke vlade bio je smanjiti emisije za 40 posto do 2020. godine, a cilj je postignut prošle godine, no ne radi hvalevrijednog planiranja, već radi ograničenja nametnutih pandemijom.

Porast emisija za okoliš štetnih plinova veže se ponajviše uz građevinski sektor, industrijsku proizvodnju i transport.

Emisije nastale u jednom sektoru mogu se kompenzirati smanjenjem emisija u drugom sektoru. To se može postići kroz obnovljive izvore energije, energetsku efikasnost i tehnologije s niskim udjelom ugljika. Sustav trgovine emisijama stakleničkih plinova (ETS) Europske unije primjer je sustava kompenzacije ugljika.

Još jedan primjer je mehanizam za graničnu prilagodbu emisija ugljika i određivanje cijene ugljika na uvezenu robu iz klimatski manje ambicioznih zemalja. On bi trebalo pomoći u sprečavanju istjecanja ugljika odvraćajući preusmjeravanje proizvodnje u zemlju s manje strogim pravilima o emisijama stakleničkih plinova. Komisija treba predložiti porez na ugljik u 2021. godini.

Europski parlament podržao je 7. listopada 2020. postizanje klimatske neutralnosti do 2050. i cilj smanjenja emisija za 60 posto do 2030. u usporedbi s razinom iz 1990., što je zahtjevnije od prijedloga Komisije od 55 posto. Zastupnici su tražili Komisiju da postavi dodatni cilj za 2040. kako bi se osigurao napredak prema konačnom cilju.

Osim toga, zastupnici su pozvali sve države EU-a pojedinačno da postanu klimatski neutralne i ustrajali na tome da se nakon 2050. iz atmosfere uklanja više CO2 nego što se emitira.

Uz to, sve izravne ili neizravne subvencije za fosilna goriva trebalo bi postupno ukinuti najkasnije do 2025.

U travnju 2021. zastupnici su postigli dogovor s Vijećem o obvezi EU-a za postizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine. Parlament je 24. lipnja usvojio novi propis o klimi, koji povećava trenutni cilj smanjenja emisija za 2030. s 40 na 55 posto, a zahvaljujući njemu cilj klimatske neutralnosti do 2050. postaje pravno obvezujući. Kao što je predložio Parlament, osnovat će se neovisni Europski znanstveni savjetodavni odbor za klimatske promjene koji će ocjenjivati dosljednost politika i pratiti napredak.

Pet država članica EU-a i zakonski je definiralo postizanje klimatske neutralnosti: Švedska planira imati nultu stopu emisija do 2045., a Danska, Francuska, Njemačka i Mađarska do 2050.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. svibanj 2022 20:29