Najveća svjetska gospodarstva prestat će, krajem ove godine, financirati bilo kakav inozemni razvoj fosilnih goriva. Riječ je o potezu za koji se vjeruje da će ugušiti dio novih ulaganja u takozvane "ugljične bombe" koje ugrožavaju napore za postizanje svjetskih klimatskih ciljeva.

Sporazum bi, prema procjenama analitičara, mogao preusmjeriti oko 33 milijarde dolara godišnje s fosilnih goriva na čiste izvore energije.

Ministri energetike i okoliša iz svih zemalja G7 složili su se na sastanku u Berlinu u petak da prekinu financiranje poreznih obveznika za projekte nafte, plina i ugljena u inozemstvu. Zemlje članice su: Japan – koji je bio čvrsto protiv takvog obećanja prije prošlogodišnjeg klimatskog samita Cop26 – Velika Britanija, SAD, Kanada, Italija, Francuska i ovogodišnja zemlja domaćin sastanka, Njemačka.

Alok Sharma,predsjednik summita Cop26, rekao je kako je dogovor pokazao, u kontekstu rata u Ukrajini i visokih cijena fosilnih goriva, da je prijelaz na čistu energiju važniji nego ikad.

“Jedinstveni smo u stavu da su klimatska i ekološka sigurnost apsolutno sinonim za energetsku i nacionalnu sigurnost. Rješavanje globalne energetske krize i klimatske krize zahtijeva isto rješenje – radi se o smanjenju naše ovisnosti o fosilnim gorivima ”, kazao je Sharma.

Mnoge "ugljične bombe" - novi projekti nafte i plina diljem svijeta već su u fazi razvoja i, ako budu finalizirani, eliminirali svaku mogućnost ograničavanja globalnog zagrijavanja na 1,5 C .

Podsjetimo, Guardian je pronašao gotovo 200 ugljičnih bombi, od kojih je oko 60% već u tijeku i počelo je pumpati. Većina financiranja za njih vjerojatno će doći iz privatnih ili javnih izvora izvan zemalja G7, ali inozemno financiranje javnog sektora može biti značajan katalizator za nove projekte nafte i plina, budući da pruža sigurnost privatnim investitorima i ulagačima iz zemalja u razvoju.

Priopćenje G7 također nije obuhvatilo financiranje domaćeg javnog sektora za fosilna goriva, a neke od zemalja članica još uvijek subvencioniraju fosilna goriva i osiguravaju velike porezne olakšice.

U četvrtak je Ujedinjeno Kraljevstvo objavilo neočekivani porez za tvrtke na fosilna goriva, no zakon ima rupu koja im omogućuje da izbjegnu 90% poreza ako ulože u novu proizvodnju nafte i plina u Sjevernom moru. Kritičari su rekli da to neće pomoći u ublažavanju kratkoročnih problema s opskrbom budući da mogu biti potrebna desetljeća da dođu do proizvodnje.

G7 se prošle godine obvezao ukinuti inozemno financiranje ugljena, a neke članice pristale su ukinuti sva inozemna financiranja fosilnih goriva, ali ovo je prvi put da je svih sedam zemalja postiglo sveobuhvatan sporazum koji pokriva sva fosilna goriva.

U studenom 2019. Europski parlament je proglasio klimatsku krizu u Europi i pozvao sve zemlje EU-a da se obvežu na ostvarivanje nulte neto stope emisija stakleničkih plinova do 2050. Parlament isto tako želi da Komisija osigura potpunu usklađenost svih relevantnih zakonodavnih i proračunskih prijedloga s ciljem ograničavanja globalnog zatopljenja ispod 1,5°C.