Prema anketi objavljenoj u utorak, 75 posto ljudi diljem svijeta žele da se plastika za jednokratnu upotrebu što prije zabrani.
Istraživanje stiže dok se članice Ujedinjenog naroda pripremaju započeti razgovore o globalnom sporazumu za obuzdavanje sve većeg zagađenja plastikom.
Postotak ljudi koji pozivaju na zabranu jednokratne plastike porastao je sa 71 posto (2019.) dok je udio onih oni koji su rekli da preferiraju proizvode s manje plastične ambalaže porastao na 82 sa 75 posto, pokazuju ankete IPSOS-a provedene na više 20.000 ljudi u 28 zemalja.
Aktivisti kažu da rezultati šalju jasnu poruku vladama koje se sastaju ovog mjeseca u Nairobiju u Keniji kako bi nastavile s ambicioznim sporazumom o rješavanju problema plastičnog otpada. Riječ je o sastanku predstavnika svjetskih vlada u gdje bi trebao biti dogovoren najvažniji ekološki pakt od sporazuma od Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama 2015. godine.
-Ljudi diljem svijeta jasno su iznijeli svoje stavove. Šansa i odgovornost sada pada na vlade država- rekao je Marco Lambertini, glavni direktor WWF Internationala.
Gotovo 90 posto ispitanih reklo je da podupire sporazum, ali ostaje za vidjeti hoće li se takav sporazum usredotočiti na prikupljanje i recikliranje otpada ili će se inzistirati na radikalnijim mjerama poput ograničavanja proizvodnje i korištenja plastike.
Reuters je prošlog tjedna otkrio da su velike skupine naftne i kemijske industrije smišljale strategije kako bi uvjerile sudionike konferencije da odustanu od dogovora koji bi ograničio proizvodnju plastike, koja se proizvodi od nafte i plina.
"Ako se UN ne može dogovoriti oko dogovora o zaustavljanju zagađenja plastikom, tijekom narednih desetljeća doći će do široke ekološke štete, što će morske vrste dovesti u opasnosti od izumiranja i uništenja osjetljivih ekosustava kao što su koralni grebeni ", stoji u studiji koju je WWF-a objavio ovaj mjesec.
Treba naglasiti kako najveća podrška zabrani plastike za jednokratnu upotrebu u anketama došla je iz Kolumbije, Meksika i Indije, država u razvoju koji snose najveće posljedice onečišćenja plastikom.
Europski parlament inzistira na hitnosti poduzimanja kratkoročnih mjera; ističe da najveći udio onečišćenja mikroplastikom potječe iz razgradnje makroplastike u okolišu i podržava stajalište da bi plastični proizvodi trebali biti obuhvaćeni posebnim mjerama, kao što su zahtjevi ekološkog dizajna tijekom faze proizvodnje, radi sprječavanja otpuštanja sekundarne mikroplastike u okoliš.
Ujedno u rezoluciji je naglašeno kako Parlament poziva Komisiju da ispita izvore, distribuciju, sudbinu i učinke makroplastike i mikroplastike u kontekstu pročišćavanja otpadnih voda i upravljanja oborinskim vodama te podsjeća da 80 posto morskog otpada potječe s kopna i potiče države članice da djeluju na mjestima rijeka i ušća na kojima se najviše smeća odbacuje u okoliš.
