OPRAŠIVANJE

Kofein nam svima pomaže da se brže razbudimo. Sada se pokazalo kako može potaknuti i insekte da što više oprašuju cvijeće
Farma kave na Tajlandu
 Simon Kolton/Alamy/Alamy/Profimedia

Čini se da kava ne pomaže samo ljudima da energičnije započnu radni dan. Najnovije istraživanje pokazalo je i kako kofein potiče bumbare na oprašivanje.

Utjecaj klimatske krize, gubitak staništa i uporaba pesticida ugrozili su populaciju divljih oprašivača, kao što su pčele, ose, leptiri, kornjaši i ptice. Zbog toga su se neki voćari oslanjali na komercijalne kolonije bumbara za oprašivanje usjeva. No, oni se nisu pokazali toliko učinkovitim koliko bi farmeri željeli. Neki ne napuštaju gnijezdo, dok drugima previše pažnju odvlače druge biljke u blizini, one koje ne mogu oprašivati.

Kako bi riješili problem, istraživači su izmislili posebnu mješavinu kofeina, šećera i specifičnog mirisa jagode, te su ga pustili u gnijezdo bumbara.

Insekti su zatim iz svoga staništa premješteni u laboratorij gdje se nalazilo cvijeće koje je sadržavalo miris kofeina, šećera i jagode, a s kakvim su bili upoznati ranije u gnijezdu. Tu je bilo i ostalo cvijeće koje nije širilo takav miris. Autorica studije, dr. Sarah Arnold s Instituta za prirodne resurse na Sveučilištu Greenwich, ustvrdila je kako su bumbari trenirani pomoću kofeina bili daleko više zainteresirani za oprašivanje cvjetova čiji miris je bio jednak onome kojem su bili ranije izloženi u gnijezdu. Znanstvenici tvrde i kako eksperiment nema utjecaja na životni vijek bumbara.

Ovakav način treniranja insekata mogao bi pomoći riješiti problem nedostatka oplodnje i redovitog oprašivanja koji ugrožava opstanak poljoprivreda diljem svijeta.

Problem oprašivaća godinama zabrinjava Europski parlament. Tijekom glasanja na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u lipnju 2021. o novoj Strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030. zastupnici su zatražili hitnu reviziju te inicijative. Traže ambicioznije praćenje oprašivača na razini cijele EU s jasnim ciljevima i pokazateljima. Složili su se s ciljevima Komisije za smanjenje upotrebe opasnijih i kemijskih pesticida za 50 posto.

Inače, novom strategijom o bioraznolikosti do 2030. koja je dio Europskog zelenog plana, a koju je Europski parlament usvojio u prvoj polovici lipnja, Europska unija postavlja nove ciljeve u ovom desetljeću. To uključuje proširenje postojeće mreže zakonski zaštićenih područja kako bi se pokrilo najmanje 30 posto kopnenog i morskog područja EU-a, te postavljanje pravno obvezujućih ciljeva EU za obnovu prirode i degradiranih ekosustava.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. travanj 2024 16:21