Među osam zakonodavnih prijedloga koji su dio paketa “Spremni za 55 do 2030.”, a o kojima će zastupnici u Europskom parlamentu raspravljati u utorak, i prema očekivanjima glasati u srijedu je i Reforma sustava trgovanja emisijama (ETS) uključujući reviziju ETS-a u sektoru zrakoplovstva i Program za neutralizaciju i smanjenje emisija ugljika za međunarodno zrakoplovstvo (CORSIA).
U Bruxellesu je, uoči plenarne sjednice Parlamenta, održan seminar za medije o zakonodavnom paketu "Fit for 55" s pitanjem gdje smo sada i odgovorima o tome što nas čeka na europskom putu prema cilju klimatske neutralnosti do 2050. godine u skladu s Europskim zakonom o klimi.
O trgovanju emisijama i novim klimatskim ciljevima održana je i panel rasprava na kojoj su sudjelovali zastupnici Peter Liese (EPP), član Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane i izvjestitelj za reviziju ETS-a koji se javio video vezom iz Rotterdama, Mohammed Chahim (S&D), također član Odbora za okoliš i izvjestitelj za prijedlog o regulativi za uspostavljanje Mehanizma EU-a za prilagodbu ugljika na granicama (CBAM), Jan Huitema (Renew), član Odbora za okoliš i izvjestitelj za pitanja regulacije o smanjenju emisija CO2 za nova osobna vozila i nova laka gospodarska vozila, te Sara Matthieu (Zeleni/Europski slobodni savez), članica Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja, izvjestiteljica u sjeni za Socijalni klimatski fond.
O čemu se radi kad se govori o sustavu trgovanja emisijama? Kako su pojasnili u Parlamentu, Sustav trgovine emisijama stakleničkih plinova (ETS od eng. Emissions trading system) Europske unije temeljni je alat za smanjenje industrijskih emisija u borbi s klimatskim promjenama. Sustav je uspostavljen 2005. godine i trenutno obuhvaća 41 posto emisija stakleničkih plinova u EU.
ETS obvezuje više od 11 tisuća elektrana i tvornica na posjedovanje dozvole za svaku tonu emisija CO2. Radi se o financijskom poticaju za smanjenje zagađenja - što manje emisija, manji je trošak, pojasnili su u Parlamentu. Tvrtke dozvole moraju kupiti na aukcijama, a cijena ovisi o ponudi i potražnji. Za neke tvrtke dozvole su besplatne, ako postoji rizik da će tvrtka zbog povećanih troškova napustiti regiju i preseliti proizvodnju na područje gdje su dozvole jeftinije.
Na sve to utjecala je i gospodarska kriza 2008. nakon koje su dozvole za emisijske jedinice postale iznimno jeftine s obzirom da je potražnja za njima pala dok je ponuda ostala stabilna.
S obzirom na tu situaciju, Komisija je predložila niz izmjena u postojećem sustavu kako bi se do 2030. industrijske emisije smanjile za 61 posto u odnosu na 2005. godinu u sektorima obuhvaćenim ETS-om. Predložene izmjene uključuju smanjenu gornju granicu za godišnje emisije u sektoru, proširenje sheme na pomorski promet i stvaranje zasebnog ETS-a za zgrade i cestovni promet, postupno ukidanje dodjela besplatnih emisijskih jedinica u sektoru zrakoplovstva i u sektorima koji će biti obuhvaćeni Mehanizmom EU-a za prilagodbu ugljika na granicama.
Taj mehanizam bi određivanjem cijene ugljika na uvoz određene robe koja dolazi iz manje klimatski ambicioznih zemalja potaknuo dekarbonizaciju industrije, kako unutar, tako i izvan EU-a. Namijenjen je izbjegavanju istjecanja ugljika, tj premještaju proizvodnje u zemlje s manje strogim pravilima o emisijama stakleničkih plinova.
Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane Europskog parlamenta još je ambiciozniji u svojim prijedlozima. Zastupnici žele povećati ambicije Komisije daljnjim smanjenjem broja godišnjih dozvola dostupnih do 2030. godine. Također žele da se spaljivanje komunalnog otpada uključi u sektor od 2026. godine. Besplatne dozvole trebale bi nestati do 2030. kada Parlament želi da mehanizam granične prilagodbe emisija ugljika EU-a bude u potpunosti operativan.
Zastupnik Mohammed Chahim kazao je kako je CBAM važan mehanizam i kako bi mogao i druge u svijetu potaknuti da imaju tako jak mehanizam za dekarbonizaciju industrije. “Kompanije trebaju plaćati fer cijenu”, kazao je.
U cilju zaštite građana od dodatnih troškova energije, Parlament želi da novi ETS obuhvati samo komercijalni cestovni promet i zgrade. Privatni prijevoz i zgrade bit će dodani tek od 2029. i za to će biti potreban novi prijedlog Komisije. Svi prihodi od ETS-a trebali bi se koristiti isključivo za klimatske akcije kako na razini EU-a tako i na razini država članica, istaknuli su europarlamentarci.
Peter Liese, zastupnik iz grupe Europskih pučana ukazao je na potrebu postizanja energetske neovisnosti i klimatske neutralnosti, ali se založio za više prostora industriji u teškim vremenima što bi se moglo, kako ocjenjuje, postići kompromisnim prijedlogom europskih pučana. “Želimo dekarbonizirati europsku industriju, a ne deindustrijalizirati Europu", poručio je Liese. Amandmanima EPP-a, istaknuo je, izbjegli bi se i cjenovni šokovi 2024. godine.
