KRUŽNO GOSPODARSTVO

EU je postavila ambiciozan cilj koji, ako ne pojača svoje napore, neće uspjeti ostvariti

EU će trebati reciklirati oko 72 posto komunalnog otpada kako bi za upola smanjila količinu nerecikliranog komunalnog otpada do 2030.

Ilustracija

 Robert Brook/Sciencephoto/Profimedia

Europska unija zadala si je ambiciozan cilj koji, ako ne pojača svoje napore, neće uspjeti ostvariti.

Naime, prema njezinu akcijskom planu o kružnom gospodarstvu, EU bi do 2030. godine trebala prepoloviti količinu komunalnog otpada koji se ne reciklira, odnosno komunalnog otpada koji završi na odlagalištima smeća ili pak u spalionicama.

No, želja je jedno, a stvarnost drugo. Barem tako ispada iz jednog od izvješća Europske agencije za okoliš (European Environment Agency - EEA) objavljenog kraljem travnja, a zaključke kojeg je prenio i portal Recycling Magazine. U izvješću se, naime, vrlo eksplicitno naglašava da ostvarenje spomenutog cilja podrazumijeva ne samo smanjenje stvaranja otpada, nego i značajno povećanje same stope recikliranja, čak i više od aktualnog cilja koji predviđa stopu recikliranja od 60 posto.

U spomenutom dokumentu analiziraju se aktualni trendovi vezani uz komunalni otpad u Uniji, i to u kontekstu postizanja dva ključna cilja oko otpada. Prvo, obvezu da svaka država članica do 2030. godine reciklira najmanje 60 posto komunalnog otpada. Drugo, da se na razini EU do 2030. godine prepolovi količina komunalnog otpada koji završava na smetlištu ili pak u spalionicama, odnosno tzv. nereciklirani komunalni otpad.

Izvješće navodi kako je količina takvog otpada u EU u posljednjih pet godina relativno stabilna u EU te da iznosi oko 113 milijuna tona. Razlog njegove stabilnosti leži u tome što se otprilike u podjednakoj mjeri povećavaju i samo generiranje otpada te recikliranje. U 2020. godini u EU se, navodi se u izvješću, recikliralo oko 48 posto komunalnog otpada.

No, ako se, navodi se dalje u dokumentu, nastaviti povećati količina stvorenog otpada, EU će trebati reciklirati oko 72 posto komunalnog otpada kako bi za upola smanjila količinu nerecikliranog komunalnog otpada do 2030. godine. Ili bi trebala smanjiti količinu stvorenog otpada za trećinu te postići stopu recikliranja od 60 posto u svim državama članicama EU. Postizanje stope recikliranja komunalnog otpada od 72 posto podrazumijevalo bi pak značajna poboljšanja u sustavima prikupljanja otpada te recikliranja, ali i općeniti redizajn proizvoda kako bi se on lakše reciklirao.

No, najveće bi dobrobiti bile, logično, od smanjenja samog stvaranja otpada. To bi, među ostalim, podrazumijevalo produženje trajanja vijeka proizvoda, primjerice.

Naime, Europski parlament želi uvesti kulturu popravljanja i ponovne upotrebe proizvoda te osvijestiti potrošače o njihovu utjecaju na okoliš. U sklopu usvojene Rezolucije o održivijem jedinstvenom tržištu, zalaže se za to da se građanima osigura tzv. pravo na popravak. U sklopu "prava na popravak" popravci bi postala sustavna, isplativa i privlačna opcija.

Uz to, zastupnici Europskog parlamenta zalažu se i za povećanje potpora za tržište rabljene robe, zahtijevaju mjere kojima bi se spriječilo skraćivanje trajanja proizvoda i zalažu se za održivu proizvodnju.

Isto tako, jedna od hvalevrijednih inicijativa jest i ona o univerzalnom punjaču kojim bi se smanjila količina e-otpada. Nova pravila o univerzalnom punjaču značila bi da potrošači više ne bi trebali kupovati novi punjač svaki put kad kupe novi uređaj. Jedan, univerzalni punjač koristio bi se za sve male i srednje prijenosne elektroničke naprave. U tom kontekstu, Odbor europskog parlamenta za unutarnje tržište i zaštitu potrošača usvojio je 20. travnja stajalište o reviziji Direktive o radijskoj opremi, a ovog je tjedna (u srijedu) svoje pregovaračko stajalište potvrdio i sam Europski parlament.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
05. svibanj 2022 16:45