EKONOMSKE PROJEKCIJE

Europska središnja banka: samo nas prijelaz na zelenu ekonomiju može spasiti od gomilanja dugova

Institucija sa sjedištem u Frankfurtu poručuje kako klimatska kriza može srušiti 10 posto europskog bruto domaćeg proizvoda
Luis de Guindos, potpredsjednik ECB-a
 Jure Makovec/AFP

Ljetne poplave i šumski požari u Europi pokazuju kako su troškovi prelaska na niskougljično gospodarstvo daleko manji od negativnih utjecaja koje klimatske promjene imaju i imat će na tvrtke, banke i gospodarstvo u regiji, poručili su iz Europske središnje banke(ECB).

ECB je do svog zaključka došla nakon što je u njihovome istraživanju izračunat potencijalni utjecaj klimatskih promjena na 4 milijuna tvrtki i 1.600 banaka u Europi u sljedećih 30 godina.

Najavljeni porast cijena energetike u Europi doprinose pojavi reakcija protiv planova Bruxellesa o proširenju i povišenju poreza na ugljik. No iz Središnje banke poručili su kako je najgori mogući scenarij onaj u kojem se ne poduzimaju nikakve mjere za zaustavljanje globalnog zatopljenja, koje bi moglo srušiti 10 posto europskog bruto domaćeg proizvoda i uzrokovati 30 postotno povećanja neizmirenja kreditnih obaveza kod određenih tvrtki.

"Bez politike prelaska na zelenije gospodarstvo, fizički će se rizici s vremenom povećavati i to nelinearno. Bitno je to učiniti što prije kako bi postupno mogli umanjiti troškove zelene tranzicije i budući utjecaj prirodnih katastrofa", rekao je Luis de Guindos, potpredsjednik ECB-a.

Institucija sa sjedištem u Frankfurtu posebno je uznemirena zbog potencijalne neposredne fizičke opasnosti za tvrtke, pogotovo od požara u južnoj Europi. Tako je rečeno i da se vjerojatnost neplaćanja dugova povećava za one tvrtke, kojima prijeti izravna fizička opasnost od ekstremnih vremenskih nepogoda, i to čak za 37,5 posto do 2050. To se poglavito odnosi na tvrtke koje imaju sjedište na južnom Mediteranu.

Rudarske tvrtke i one koje se bave proizvodnjom električne energije i plina, također bi mogle biti pogođene "troškovima zbog nametnutog smanjenja emisija", što može povećati mogućnost neispunjavanjanjihovih financijskih obveza.

Novim propisom EU-a o klimi povećava se cilj smanjenja emisija EU-a do 2030. s 40 % na najmanje 55 %. Doprinosom novih ponora ugljika cilj bi se mogao povećati na 57 %. Europski parlament je s 442 glasova za, 203 protiv i 51 suzdržanih podržao zakon o klimi, neslužbeno dogovoren s državama članicama u travnju. Njime se politička predanost europskog zelenog plana klimatskoj neutralnosti EU-a do 2050. pretvara u obvezu. Europskim građanima i poduzećima pruža se pravna sigurnost i predvidljivost koje su im potrebne za planiranje tog prijelaza. Nakon 2050. EU će nastojati prijeći na negativne emisije.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. siječanj 2022 18:19