Zastupnici Europskog parlamenta potvrdili su u četvrtak dogovor o klimatskoj neutralnosti do 2050., s 442 glasa za, 203 protiv i 51 suzdržanim podržali su zakon o klimi, neslužbeno dogovoren s državama članicama u travnju.

Njime se politička predanost europskog zelenog plana klimatskoj neutralnosti EU-a do 2050. pretvara u obvezu. Europskim građanima i poduzećima pruža se pravna sigurnost i predvidljivost koje su im potrebne za planiranje tog prijelaza. Nakon 2050. EU će nastojati prijeći na negativne emisije.

- Ponosna sam što napokon imamo propis o klimi. Potvrdili smo cilj smanjenja neto emisija od najmanje 55 posto, čak bliže 57 posto, do 2030. Radije bih da smo otišli i korak dalje, ali to je dobar napredak koji se temelji na znanosti i koji će imati velikog utjecaja. EU sada mora smanjiti emisije u sljedećem desetljeću više nego što je to bio slučaj u prethodna tri desetljeća zajedno te imamo nove i ambicioznije ciljeve koji mogu potaknuti više zemalja na akciju – izjavila je izvjestiteljica Parlamenta Jytte Guteland (S&D, Švedska).

Novim europskim propisom o klimi povećava se cilj EU-a u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova (GHG) do 2030. s 40 posto na najmanje 55 posto u odnosu na razine iz 1990.

Osim toga, predstojećim prijedlogom Komisije o Uredbi o LULUCF-u o reguliranju emisija stakleničkih plinova i uklanjanja stakleničkih plinova iz korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva povećat će se ponori ugljika u EU-u i time de facto povećati cilj EU-a za 2030. na 57 posto.

Komisija će predložiti cilj za 2040. najkasnije šest mjeseci nakon prvog globalnog preispitivanja 2023. predviđenog Pariškim sporazumom. U skladu s prijedlogom Parlamenta Komisija će objaviti najveću procijenjenu količinu stakleničkih plinova koju EU može emitirati do 2050., a da se pritom ne ugrožavaju obveze EU-a u okviru Sporazuma. Taj takozvani „proračun GHG-a” bit će jedan od kriterija za definiranje revidiranog cilja EU-a za 2040.

Komisija će do 30. rujna 2023. i svakih pet godina nakon toga ocijeniti zajednički napredak svih država članica EU-a, kao i dosljednost nacionalnih mjera, prema cilju EU-a da do 2050. postane klimatski neutralan.

S obzirom na važnost neovisnih znanstvenih savjeta i na temelju prijedloga Parlamenta, uspostavit će se Europski znanstveni savjetodavni odbor za klimatske promjene kako bi se pratio napredak i ocijenilo je li europska politika u skladu s tim ciljevima.

Što se tiče sljedećih koraka, očekuje se da će Vijeće uskoro odobriti dogovor. Uredba će se zatim objaviti u Službenom listu i stupiti na snagu 20 dana kasnije. Komisija planira 14. srpnja 2021. predstaviti niz prijedloga kako bi EU mogao ostvariti ambiciozniji cilj za 2030.

Europski parlament je imao važnu ulogu u zagovaranju ambicioznijeg zakonodavstva EU-a o klimi, podsjetimo kako je 28. studenoga 2019. proglasio klimatsku krizu.