Širenje nacionalnih parkova i zaštićenih područja neće biti dovoljno da se zaustavi uništavanje prirode i gubitak biološke raznolikosti, upozoravaju vodeći znanstvenici u analizi nacrta sporazuma UN-a o biološkoj raznolikosti.

Analiza je zgotovljena prije sastanka svjetskih vlada u Kunmingu u Kinu (COP 15) , gdje se od njih očekuje da se obvežu na nacrt sporazuma UN-a kojim bi se zaštitilo najmanje 30% oceana i kopna do 2030. godine.

Analizu nacrta sporazuma UN-a o biološkoj raznolikosti, koju je izvršilo više od 50 vodećih znanstvenika, pokazala je da, iako će proširenje zaštićenih područja pomoći u usporavanju destrukcije prirodnog svijeta, potrebno je mnogo više da se uništenje zaista i zaustavi .

-Proširenje zaštićenih područja dobar je početak, ali je daleko od onoga što je uistinu potrebno da se zaustavi i preokrene gubitak biološke raznolikosti. Postoje jasni dokazi da nećemo ponovno uspjeti ispuniti ambiciozne međunarodne ciljeve obnove bioraznolikosti ako budemo previše usredotočeni na zaštićena područja nauštrb drugih hitnih akcija- kazao je profesor Paul Leadley, ekolog sa Sveučilišta Paris-Saclay i koautor izvješća.

Znanstvenici su poručili kako je potrebno "masovno" smanjenje štetnih subvencija za poljoprivredu i ribarstvo, zatim održati globalnog grijanja na 1,5C i usporiti prekomjernu potrošnju, koja uključuje i pretjeranu konzumacija mesa. Tvrde kako je za transformativno djelovanje potrebno koordinirano djelovanje.

Nacrt dvadeset i jednog cilja, o kojem će se pregovarati u Kunmingu, uključuje prijedloge za uklanjanje plastičnog onečišćenja, smanjenje upotrebe pesticida za dvije trećine i polovicu stope unošenja invazivnih vrsta. Cilj sporazuma je zaustaviti ono što su neki znanstvenici nazvali šestim masovnim izumiranjem života na Zemlji, potaknuto ljudskim ponašanjem, koje prijeti ekosustavima vitalnim za ljudsku civilizaciju.

Analizu predloženog nacrta, koju su provela znanstvena tijela BioDiscovery i Mreža za promatranje biološke raznolikosti Zemlje (Geo Bon), poslana je vladama koje će svoje povratne informacije dati kasnije ovog mjeseca.

U ožujku bi vlade trebale održati pregovore po prvi put od veljače 2020. Vlade do sada nisu uspjele ispuniti niti jedan cilj zaustavljanja uništavanja prirode u posljednjem desetljeću.

-Što prije djelujemo, to bolje. Vremenski odmaci između početka djelovanja i pozitivnih ishoda za biološku raznolikost mogu potrajati desetljećima, stoga moramo djelovati odmah ako želimo postići cilj do 2050. godine- zaključila je María Cecilia Londoño Murcia, istraživačica na Humboldtovom institutu u Kolumbiji i koautorica analize.

Europski parlament je usvojio rezoluciju „Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030.: vraćanje prirode u naše živote” kojom se nastoji riješiti tekuća kriza bioraznolikosti u Europi i svijetu.Prema procjenama Međuvladine znanstveno-političke platforme za bioraznolikost i usluge ekosustava (IPBES), priroda u svijetu propada neviđenom brzinom te milijunu od procijenjenih osam milijuna vrsta prijeti izumiranje. Zastupnici stoga pozdravljaju namjeru Strategije EU-a za bioraznolikost da do 2050. globalni ekosustavi budu obnovljeni, otporni i prikladno zaštićeni. Za ostvarenje te namjere traže europski propis o bioraznolikosti sličan europskom propisu o klimi.

Zastupnici su izrazili žaljenje što Unija nije postigla ciljeve u području bioraznolikosti za 2020. te kažu da nova strategija mora adekvatno obuhvatiti svih pet uzročnika promjena u prirodi: promjene u korištenju tla i mora, izravno iskorištavanje organizama, klimatske promjene, onečišćenje i invazivne strane vrste. Ističu da za zaštitu bioraznolikosti u Europi treba mobilizirati 20 milijardi eura godišnje.