Zamislite se kako sedam dana boravite na prekrasnom otoku, u predivnim morskim uvalama, šetate oko jezera, prolazite planinarskim putevima u gustoj šumi, udišete čisti zrak i uživate u ambijentu nacionalnog parka. Smještaj vam je osiguran kao i prehrana, a vaš je zadatak da nekoliko sati dnevno čistite uvale i planinarske puteve. Preostali dio dana slobodni ste u aktivnom odmoru, druženju ili drugim aktivnostima koje vas opuštaju.
Ako još niste čuli za ovu mogućnost, možda ćete nakon što pročitate ovaj tekst i sami poželjeti sudjelovati u volonterskim programima u parkovima Hrvatske, kao što mnogi volonteri već čine. Jedna od najpopularnijih destinacija za koju volonteri iskazuju najviše interesa je Mljet, naš najzeleniji otok, čiji zapadni dio je zbog svojih prirodnih posebnosti i kulturno-povijesnih znamenitosti proglašen 1960. nacionalnim parkom, prvim hrvatskim nacionalnim parkom na moru i danas je najstarije morsko zaštićeno područje na Mediteranu.
Ivan Sršen, ravnatelj Javne ustanove NP Mljet kaže nam da su volonterski programi pokrenuti prije nekoliko godina preko resornog Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, a zainteresirani za volontiranje mogu se prijaviti u bilo kojem zaštićenom području u Hrvatskoj.
- U nas je program jako zaživio, imamo veliki interes volontera. Ove godine smo na volonterske sedmodnevne programe imali 500 prijava od kojih smo pozvali nekih 130 jer ih nismo mogli primiti više zbog epidemioloških mjera. Do kraja godine može ih biti još 50-tak – kaže Sršen.
Besplatan smještaj i prehrana
Za volontere je osiguran besplatan smještaj i prehrana. Javna ustanova obnovila je dva vojna objekta blizu Pomene, u jednom su stanovi za ljude deficitarnih zanimanja u parku, u drugom su radionice i volonterski centar koji može primiti 40 volontera, ali zbog epidemioloških mjera bude ih petnaestak. U volonterskom centru imaju sobe, dnevni boravak, kuhinju, sanitarne čvorove. Javna ustanova NP Mljet surađuje s hotelom u Pomeni gdje kuhaju za volontere i dostavljaju hranu. Dosta stvari, kako kaže ravnatelj, treba posložiti da sve funkcionira, ali uz angažman zaposlenih u Nacionalnom parku i volontera odradi se veliki posao.
- Volonterski programi su kod nas jako popularni, a i mi smo sretni s volonterima. Otprilike pola poslova na čišćenju uvala radimo mi, a pola poslova rade volonteri. Oni su različitih profila, to su ljudi koji su visoko motivirani i koje mi jako cijenimo – ističe Ivan Sršen.
Kaže da imaju četiri volonterska programa, a najvažniji su im čišćenje mljetskih plaža i obala koje su izložene velikim količinama otpada kojeg uslijed morskih struja i vjetrova naplavljuje more, te čišćenje planinarskih puteva.
- Imamo i programe graditelja suhozida – čuvar prošlosti i njegovatelj tradicijskog bilja, to je novi program kojim smo iskušali obnovu starih maslinika. Bio je samo jedan sedmodnevni program s osam volontera i sve je bilo super – pojašnjava nam Sršen dodajući kako su kroz EU projekt financirali opremu i alate za volontere.
Strategija EU
Dodajmo, kako u Europskoj uniji više od 80 posto morskog otpada, izmjerenog kao broj komada, pronađenog na plažama, čini plastika, pri čemu plastični predmeti za jednokratnu uporabu čine 50 posto, a predmeti povezani s ribolovom 27 posto ukupne količine. Ostaci plastike pronađeni su u mnogim vrstama poput morskih kornjača, tuljana, kitova i ptica, ali i u ribama i školjkama te na kraju u ljudskom prehrambenom lancu.
EU je donijela više strategija (među kojima i strategiju za plastiku) i direktiva kojima se želi smanjiti otpad, zaštititi prirodu i bioraznolikost, potaknuti kružno gospodarstvo. Spomenimo kako se Direktivom (EU) 2019/904 Europskog parlamenta, usvojenom 5. lipnja 2019., želi spriječiti i smanjiti utjecaj određenih proizvoda od plastike na okoliš, posebno vodni okoliš, kao i na ljudsko zdravlje, te promicati prijelaz na kružno gospodarstvo s inovativnim i održivim poslovnim modelima, proizvodima i materijalima.
