EUROBAROMETAR

Hrvati su spremniji od ostatka EU platiti 10 posto više za zdraviju hranu bez zagađenja

‘Nadam se da će EK ovo istraživanje koristiti i za buduće aktivnosti vezanih uz Zajedničku poljoprivrednu politiku‘, rekla je Petir
Ilustracija, zdrava hrana
 -/Wavebreak/Profimedia

"Planiranje i nacionalno strateško usmjeravanje razvoja ruralnih područja i poljoprivredne proizvodnje, teme su koje su neizostavno vezane uz najdugovječniju i financijski najzahtjevniju politiku Europske unije - Zajedničku poljoprivrednu politiku", istaknula je Marijana Petir, predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora, komentirajući istraživanje Eurobarometra o percepciji Zajedničke poljoprivredne politike i položaju koji ruralna područja zauzimaju u razmišljanjima građana Hrvatske i EU, a koje se provodi svake dvije godine.

Petir je naglasila kako je ispunjavanje cilja osiguranja kvalitetne, zdravstveno ispravne hrane, po pristupačnim cijenama, za više od 500 milijuna stanovnika Unije, kao i pošteno, pravedno plaćanje poljoprivrednika i proizvođača hrane za njihov rad, temelj koji u budućnosti trebamo jačati, uz stalno preispitivanje potreba, mogućnosti i načina unapređenja poljoprivredne proizvodnje, ali i odgovornog korištenja prirodnih resursa i hrane, kako bi se spriječilo njezino rasipanje.

Istraživanje Eurobarometra na temu "Građani EU, poljoprivreda i Zajednička poljoprivredna politika", kojim je obuhvaćeno 27 država članica Europske unije i ispitano 27.237 ispitanika, u dobi iznad 15 godina, provedeno je od 3. kolovoza do 15. rujna 2020. godine, a njime Europska komisija ispituje percepciju javnosti o poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim područjima Unije, kako bi bolje oblikovala Zajedničku poljoprivrednu politiku, s obzirom na potrebe i prioritete građana Unije.

Svjesni važnosti poljoprivrede

Velika većina ispitanika, njih 95% u EU, i 96% u Hrvatskoj, vjeruje da su poljoprivreda i ruralna područja Unije vrlo i prilično važni za njihovu budućnost. Ispitanici kao dvije glavne odgovornosti poljoprivrednika u našem društvu vide osiguranje sigurne, zdrave hrane, visoke kvalitete, i poticanje i poboljšanje života na selu, a značajan dio hrvatskih ispitanika istaknuo je i stvaranje rasta i radnih mjesta u ruralnim područjima.

O pitanju utjecaja Zajedničke poljoprivredne politike na europske građane, hrvatski ispitanici su u visokom postotku (88%) istaknuli kako ZPP pogoduje svim europskim građanima, dok taj postotak u EU27 iznosi 76%. I dok je 70% hrvatskih ispitanika upoznato s potporama, ali ne zna pojedinosti (EU27 64%), svega 11% hrvatskih ispitanika upoznato je s pojedinostima vezanim uz potpore (EU27 9%), dok 19% hrvatskih ispitanika nije čulo za te potpore (EU27 27%).

Uloga Zajedničke poljoprivredne politike u osiguranju stabilne opskrbe hranom u EU ocijenjena je kao najznačajnija kod 83% hrvatskih ispitanika i 80% ispitanika Unije, slijede je osiguranje sigurne, zdrave hrane visoke kvalitete, zaštita okoliša i borba protiv klimatskih promjena, osiguranje održivog načina proizvodnje hrane, osiguranje razumnih cijena hrane za potrošače.

Uz navedeno, 67% hrvatskih ispitanika i 58% ispitanika EU27 drži kako ZPP ispunjava svoju uslugu u stvaranju rasta i radnih mjesta u ruralnim područjima, dok 30% hrvatskih ispitanika i 32% ispitanika EU27 drži kako ZPP ne osigurava pravedni životni standard za poljoprivrednike. "Takav odgovor mogao bi ubrzati rasprave o pravednosti distribucije potpora, jer još uvijek oni veliki, najviše profitiraju", pojašnjava Petir, koja podsjeća da u Hrvatskoj 20 poljoprivrednih gospodarstava prima u prosjeku 546 puta veće potpore od prosječnog PG-a, a da gotovo 70.000 njih ne prima nikakve potpore, premda su upisani u Upisnik.

Da ZPP pridonosi osiguranju održivog upravljanja prirodnim resursima misli 81% hrvatskih i 70% EU27 ispitanika, iako 73% hrvatskih i 69% EU27 ispitanika misli da bi europski poljoprivrednici trebali promijeniti način kako djeluju da bi se borili protiv klimatskih promjena, čak i ako to znači da će poljoprivreda EU biti manje konkurentna. Uz navedeno, 33% hrvatskih i 29 EU27 ispitanika spremno je platiti 10% više za poljoprivredne proizvode proizvedene načinom kojim se ograničava njihov ugljični otisak.

Borba protiv klimatskih promjena

Viši postotak hrvatskih ispitanika (44%) u odnosu na EU27 (34%) smatra kako je poljoprivreda već dala glavni doprinos u borbi protiv klimatskih promjena, kao i 38% hrvatskih i 42% EU27 ispitanika, koji drže da je poljoprivreda jedan od glavnih uzroka klimatskih promjena.

Petir smatra da se, kada je riječ o ublažavanju klimatskih promjena, svu odgovornost ne smije prebacivati samo na poljoprivredu i poljoprivredne proizvođače, već je visoku ambiciju u okviru europskog Zelenog plana potrebno ravnomjerno rasporediti i na druge sektore.

Uz navedeno, Petir se referirala i na podatak iz Eurobarometrova istraživanja, koji pokazuje da 85% hrvatskih ispitanika i 88% ispitanika EU27 smatra da se međunarodnim trgovinskim sporazumima trebalo regulirati da poljoprivredni proizvodi bilo kojeg podrijetla mogu ući u Uniju samo ako su proizvedeni u skladu sa standardima EU vezanim za okoliš i dobrobit životinja.

Podsjetila je kako europski poljoprivrednici proizvode zdravu, visokokvalitetnu hranu, udovoljavajući pritom visokim standardima brige o okolišu i dobrobiti životinja, a kojim standardima ne mora udovoljavati hrana koja na temelju međunarodnih trgovinskih sporazuma ulazi u Uniju.

"S jedne strane, uvozom jeftinijih i proizvoda upitne kvalitete stvaramo nelojalnu konkurenciju domaćim poljoprivrednicima, a s druge strane, globalno gledajući, uvozom tih proizvoda prešutno dajemo odobrenje za pojačanje ugljičnog otiska. Zato sam stava da EU treba hitno revidirati trgovinske ugovore s trećim zemljama", rekla je Petir.

Rezultati istraživanja pokazuju kako 42% EU27 ispitanika i 48% hrvatskih ispitanika smatra da su se prilike za zapošljavanje na ruralnim područjima pogoršale, što nas sve treba zabrinuti jer će nedostatak radnih mjesta uzročno-posljedično rezultirati odlaskom ljudi sa sela. 39% hrvatskih i 32% EU27 ispitanika ne primjećuje poboljšanje u pristupu zdravstvenim uslugama na ruralnim područjima, dok svega 48% hrvatskih i 37% EU27 ispitanika primjećuje poboljšanja u kvaliteti prometnica i javnog prijevoza, što ponovno otvara temu potrebe osiguranja adekvatne društvene, socijalne, komunalne i društvene infrastrukture, kao preduvjeta ostanka ljudi na selu.

Dugoročna vizija

"Nadam se da će Europska komisija rezultate ovog istraživanja koristiti i za potrebe budućih aktivnosti vezanih uz Zajedničku poljoprivrednu politiku i europski Zeleni plan, ali i za izradu Dugoročne vizije za ruralna područja, s ciljem očuvanja i jačanja ruralnih područja i konkurentnosti domaće poljoprivrede", zaključila je Petir.

Podsjetimo, i strategija Europske komisije ''Od Polja do stola'' želi izmijeniti način na koji konzumiramo i trošimo hranu, sa svrhom zdravije prehrane i održivosti cijelog sustava. Tako se, između ostalog, do 2030. godine, planira se smanjiti korištenje pesticida i antibiotika u poljoprivredi za 50 posto, smanjiti gubitak hranjivih tvari za najmanje 50 posto, povećati udjele poljoprivrednih površina pod ekološkom proizvodnjom na najmanje 25 posto te smanjiti količinu bačene hrane za 50 posto.

"Iznimno sam zadovoljna što ovaj projekt ide prema realizaciji, višegodišnji trud će nam uroditi plodom. Radi nezdrave prehrane, uglavnom od srčanih bolesti i raka, u EU je 2017. umrlo više od 950 000 osoba, a Hrvatska stoji puno lošije od prosjeka", napomenula je nedavno eurozastupnica Biljana Borzan.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. lipanj 2021 06:36