ENERGIJA S JADRANA

‘Hrvatska treba graditi vjetroelektrane na moru. Bili bismo energetski neovisni, a turistima neće smetati‘

Parlament se čvrsto zalaže da energija iz obnovljivih izvora na moru do 2050. postane ključna za energetski sustav, kaže Fred Matić

Fred Matić i ilustracija vjetroleketrana na moru

 Hase Brigitte/Dagmar Richardt/ Panthermedia/Profimedia

„Ova strategija predstavlja našu priliku za tranziciju na obnovljive izvore energije i to predstavlja izazov, ali i priliku za gospodarski rast i podizanje standarda života naših građana. 'Offshore' obnovljivi izvori energije moraju se nametnuti kao glavni dugoročni izvori energije koji će ujedno pridonijeti dekarbonizaciji u Hrvatskoj”, izjavio je Predrag Fred Matić, izvjestitelj Socijalista i demokrata Europskog parlamenta za Strategiju EU-a o iskorištavanju energije iz obnovljivih izvora na moru. Europski parlament u srijedu je većinom glasova izglasao rezoluciju o toj strategiji, koja će, kako kaže zastupnik Matić, postati temelj za buduća infrastrukturna ulaganja i na Jadranu.

Europska unija ovim dokumentom, kako pojašnjava, predlaže načine pomoću kojih bi energija iz obnovljivih izvora na moru do 2050. postala ključna u europskom energetskom sustavu. Predstavljaju se zapravo uvjeti za poticajni okvir kojim se svladavaju prepreke i izazovi zajednički svim offshore tehnologijama, ali i utvrđuju posebna rješenja prilagođena regionalnim potrebama i kapacitetima. Europskoj uniji, a time i Hrvatskoj, potreban je, kaže, dugoročan okvir za poduzeća i ulagače kojim bi se promicala koegzistencija između postrojenja na moru i drugih oblika korištenja morskim prostorom, zaštitio okoliš i bioraznolikost te omogućio prosperitet ribarskih zajednica.

- Time ćemo pridonijeti otvaranju kvalitetnih radnih mjesta, olakšati razvoj mrežne infrastrukture, ojačati prekograničnu suradnju i osigurati da se financiranje istraživanja usmjerava na razvoj tehnologija i industrije EU-a u cjelini – kaže zastupnik Matić.

Ogroman potencijal

Reći će i kako postoji ogroman potencijal za iskorištavanje energije na Jadranu. U vjetroelektranama na moru proizvodi se čista električna energija, koja je konkurentna, a tijekom procesa pretvorbe ne zagađuje se okoliš. Uostalom, vjetrovi na moru učestaliji su i brži nego na kopnu.

- Projekti izgradnje vjetroelektrana su veoma skupi no, ukoliko se krene na vrijeme razmišljati o privlačenju kapitalnih ulaganja, Hrvatska ima potencijal ne samo postati energetski neovisna nego čak i izvoziti električnu energiju. Glavna prepreka je to što Hrvatska i dalje nema nacionalni pravni okvir za razvoj offshore vjetroelektrana. To je glavni razlog zašto do sada nema instaliranih kapaciteta – ocjenjuje Predrag Fred Matić.

Dodaje kako se Europski parlament izglasavanjem ove Strategije čvrsto zalaže da energija iz obnovljivih izvora na moru do 2050. postane ključna za europski energetski sustav, a s obzirom da se energetski projekti na moru provode čak i do 10 godina, sada je pravo vrijeme da se utvrdi strateški smjer i zadovolje uvjeti za postizanje klimatskih ciljeva za 2030. i 2050. Iskorištavanje tehnološkog i fizičkog potencijala na Jadranu ključno je, tvrdi, ako Hrvatska želi ostvariti svoje ciljeve smanjenja emisija ugljika za 2030. i postati klimatski neutralna do 2050.

- Raspolažemo golemim ljudskim potencijalom i znanjem. Hrvatska svakako ima dovoljno pametnih i iskusnih ljudi koji bi mogli pridonijeti razvoju tehnologija u energetskom sektoru. Naše luke i brodogradilišta se mogu uključiti u proizvodnju opreme, a hrvatske energetske kompanije imaju priliku provesti energetsku tranziciju na vrijeme. Time će se otvoriti nova radna mjesta, olakšati razvoj infrastrukture, ojačati suradnja sa susjedima i osigurati da se financiranje istraživanja usmjerava na razvoj tehnologija u Hrvatskoj i šire - smatra Matić.

Ne bi smetale turistima

Kad je riječ o Jadranskom moru činjenica je, kaže, da je ono dublje nego primjerice Sjeverno more te ima objektivno veći turistički značaj nego druga europska mora, gdje je većina vjetroelektrana na moru već izgrađena. Ali, kako navodi, postoje lokacije na Jadranu na kojima vjetroelektrane na moru ne bi bile vidljive te ne bi ugrozile dojam turistima koji dođu ljetovati u Hrvatsku.

Razvoj energije iz obnovljivih izvora na moru, naglašava, mora također biti u skladu sa zakonodavstvom EU-a u području zaštite okoliša i integriranom pomorskom politikom. Odabir lokacije za projekt energije iz obnovljivih izvora na moru, kako ističe, osjetljiv je postupak. Morski prostori određeni za iskorištavanje energije na moru moraju brinuti o zaštiti morske bioraznolikosti.

- Iskustva Njemačke i Danske pokazala su da se energetske infrastrukture mogu izgraditi čak i na mjestima gdje brodovi plove i da je moguće razvijati gospodarstvo u zaštićenim morskim područjima. Nisam siguran koliko je mudro graditi vjetroelektrane blizu zaštićenih područja, no najnaprednije zemlje to rade već niz godina. Nama je prvenstveno potreban nacionalni prostorni plan morskog područja sukladan našim potrebama i kapacitetima, a potom javno savjetovanje s ostalim dionicima, industrijom, predstavnicima lokalne i područne samouprave, nevladinim organizacijama i znanstvenicima. To je neizostavan dio kod planiranja okolišnih i socioekonomskih procjena i procesa prostornog planiranja morskog područja - zaključuje Matić.

Napominje također kako je proizvodnja energije iz lokalnih resursa bitna za razvijanje energetskog gospodarstva te dugoročnog smanjenja uvoza energije. Veća ulaganja u offshore izvore energije su važna u kontekstu smanjenja ovisnosti o uvozu fosilnih goriva te ostvarenju postavljenih ciljeva nulte stope onečišćenja do 2050.

Reći će i kako bi u Hrvatskoj, osim tradicionalnih vjetroelektrana na moru koje stoje na stupovima zabijenima u morsko dno, plutajuće vjetroelektrane mogle igrati veliku ulogu na putu prema energetskoj neovisnosti (upravo jer je Jadransko more jako duboko; dublje nego ostala mora, pa bi samim time projekt bio skuplji).

- Zbog relativno većih troškova izgradnje vjetroelektrana na moru, investitori moraju uložiti puno više vlastitih sredstava u odnosu na vjetroelektrane na kopnu, a bez kvalitetnog nacionalnog pravnog okvira teško će doći do realizacije vjetroelektrana na moru u Hrvatskoj. Hrvatska će se morati snažnije angažirati kako bi pokrenula taj sektor – ističe eurozastupnik Predrag Fred Matić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. siječanj 2023 01:52