Ne želimo biti skromni, imamo što pokazati, drago nam je da ljudi iz cijele Hrvatske pa i svijeta ovdje dolaze učiti što radimo i kako to radimo, koji su naši fenomeni, čime se ponosimo i kako to štitimo, kazao nam je Siniša Golub, ravnatelj Javne ustanove za zaštitu prirode “Međimurska priroda”.
I doista u 15 godina koliko djeluje ta javna ustanova napravljeno je puno toga u zaštiti prirode. Novinari koji se u svom radu bave temama vezanim uz zaštitu prirode imali su priliku to vidjeti na studijskom putovanju koje je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja organiziralo u sklopu projekta „Razvoj okvira za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000”. Novinari su upoznali vrijednosti područja kojima upravlja “Međimurska priroda” te obišli Centar za posjetitelje „Med dvemi vodami“ u Križovcu, Svetomartinsku Muru te „Matulov grunt“ u Frkanovcu.
Javna ustanova “Međimurska priroda” smještena je u naselju Križovec u gradu Mursko Središće, u zgradi, koja je postojala još 1864., poznatoj kao Stara škola kojoj su udahnuli novi život i novu namjenu. Tu se na adresi Trg međimurske prirode 1, jedinom i prvom hrvatskom trgu posvećenom prirodi, nalazi i moderno opremljeni Centar za posjetitelje “Med dvemi vodama”, s dvjema galerijama sa stalnim interpretacijskim postavom i suvenirnicom te ulaznim info pultom. U okolišu Centra nalazi se interpretacijska brvnara “Moj hrast Adam” te dječje igralište “Rječica”.
O radu “Međimurske prirode”, njezinim aktivnostima i postignućima, prirodnoj baštini Međimurja, biljnim i životinjskim vrstama i zaštićenim područjima novinare je na terenu upoznala Mihaela Mesarić, stručna voditeljica u ovoj javnoj ustanovi, te Ivana Rojko, voditeljica Centra za posjetitelje “Med dvemi vodami”.
Svetomartinska mura objedinjuje pojedinačne lokalne eko i etnoatrakcije. Uz lijevu obalu rijeke Mure uređeno je pet kilometara staze za laganu šetnju, pješačenje, bicikliranje i slične sportske aktivnosti, a kroz dvadeset edukativnih tabli postavljenih uz stazu može se saznati i niz zanimljivosti o prirodnoj baštini. Tu je i Mlinarov grunt, pašnjak međimurskih konja u Žabniku, Živa mrtvica, Dabrova ruta...
Jedna od važnih točaka u upoznavanju međimurske prirode je i Matulov grunt. Stara „hiža‟ u Frkanovcu, građena prije više od stotinjak godina, rekonstruirana je i prenamjenjena u edukacijsko-istraživački centar posvećen leptirima te značajnim staništima biljnih i životinjskih vrsta gornjeg Međimurja. Ujedno, ona je i rezidencija za prirodoslovce, istraživače, ali i umjetnike. Nalazi se na području ekološke mreže Natura 2000, nedaleko lokaliteta Bedekovićeve grabe.
“Međimurska priroda” ima trenutno 14 zaposlenih, a njezin ravnatelj Siniša Golub, koji ustanovu vodi od početka, naglašava važnost kontinuiteta u radu.
- Potreban je kontinuitet, ne treba čak ni osam godina zaokružiti nešto, mislim da je potrebno deset godina. Ustanova djeluje 15 godina i 15 godina su više-manje isti ljudi na čelu koji guraju te priče, od ideje do finalne realizacije. Osnovnu priču smo posložili i sad sve što radimo je nadgradnja. Može se dogoditi da novi ravnatelj nastavi priču svog prethodnika, ali obično svaki novi voli gurati priču u nekom svom smjeru i ako se iz mandata u mandat ljudi mijenjaju onda se često priče ne dovrše. Ovdje smo imali sreću što je 15 godina bilo kontinuiteta pa smo neke stvari od gole ideje do finalnog proizvoda izgurali i to je bitno – ističe Golub, koji je prije nego što je postao prvi ravnatelj Međimurske prirode djelovao u neprofitnom nevladinom sektoru za zaštitu prirode.
- Kao direktor ekološke udruge s projektima sam se susretao i prije ere EU, to je bila glavna referenca, kako naći novac izvana da bi se realizirale ideje doma – kazao nam je.
Na pitanje o dosadašnjim postignućima, odgovara kako su imali pozitivnu okolnost što je Međimurje sklono inovacijama zadnjih 20-tak godina i što politika voli prihvatiti ideje koje malo odskaču od prosjeka.
- A kad politika prihvati ideju onda je opet na provoditelju da nađe sredstva iz europskih fondova, i da se taj novac vrati a to bude mukotrpno. Zato je bitno ne uzeti previše ideja u realizaciju nego odabrati dvije-tri dobre i onda ih gurati otpočetka do kraja – ističe Golub.
O iskustvima kako su stvarali Centar za posjetitelje “Med dvemi vodami” objavili su i knjigu koja može biti korisna i drugima, a to je samo dio izdavačke djelatnosti “Međimurske prirode” u educiranju javnosti o zaštiti prirode.
Golub kaže i kako ih je u ustanovi kad su počinjali bilo jedan-dva, onda četiri pa su polako narasli na osam.
- Zadnjih nekoliko godina kad sve te priče i infrastrukturu treba održavati ima nas 14, ali sve je počelo od jedne uske jezgre, dvoje,troje ljudi - kazuje.
Dok smo boravili na Matulovom gruntu pitali smo ga i što bi izdvojio kao najznačajnije u zaštiti međimurske prirode.
- Ovdje gdje smo sad trenutno je područje Natura Međimurje, tu su leptiri plavci iz roda phengaris, dakle dvije od sedam najugroženijih vrsta leptira u Europi, ali nam je četvrtina županije pod zaštitom u Regionalnom parku Mura-Drava, dakle nizinske rijeke koje se brendiraju na razine Europe kao Europska Amazona. Na to smo posebno ponosni, to je veliki izazov, ali zato smo tu, zato postojimo – zaključuje Siniša Golub.
Uz niz zaštićenih područja kao što su platana u Nedelišću, ginko u Donjoj Dubravi ili pak dvije glicinije i Perivoj Zrinski u Čakovcu, i razna druga, recimo i kako je u okviru ekološke mreže Natura 2000 u Međimurskoj županiji sedam područja očuvanja značajnih za vrste i stanišne tipove – Mura, Međimurje, Donje Međimurje, Nedelišće, Mačkovec-ribnjak, Dravske akumulacije i Gornji tok Drave te dva područja očuvanja značajna za ptice – Dravske akumulacije i Gornji tok Drave.
U rujnu 2021. UNESCO je službeno proglasio 5-državni rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav, čime je to područje postalo najveće zaštićeno riječno područje u Europi, a Europska Amazona prvi na svijetu rezervat biosfere kojim zajednički upravlja pet zemalja, Austrija, Slovenija, Hrvatska, Mađarska i Srbija. To u JU "Međimurska priroda" smatraju svojevrsnom krunom dosadašnjih napora u zaštiti prirode Međimurja.
Spomenimo kako su Direktiva o pticama i Direktiva o staništima koje je donijela Europska unija ključni propisi u očuvanju prirode i temelj Nature 2000. Europski parlament u rezoluciji od 9. lipnja 2021. o Strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030. – Vraćanje prirode u naše živote, podsjeća na obvezu da se spriječi pogoršanje trendova očuvanja i stanja svih zaštićenih staništa i vrsta do 2030. te da se osigura da na razini država članica barem 30 posto vrsta i staništa koja trenutno nemaju povoljan status bude u toj kategoriji ili pokazuje snažan pozitivan trend. Parlament smatra da bi trebalo što prije postići povoljno stanje očuvanosti za sve zaštićene vrste i staništa u skladu s Direktivom o pticama i Direktivom o staništima.
