OPASNE PRIDOŠLICE

Invazija otrovnih riba na Cipru: ‘Agresivne su kao pit bullovi, proždiru sve, horor! Miligram njihova mesa ubija‘

Sadrže paralizirajući toksin - ako pojedete malo njihova mesa, prestat ćete disati. Nekoliko miligrama može vas ubiti
srebrnopruga napuhača
 Paulo Di Oliviera/Ardea/Profimedia

Agresivne kao pit bullovi, s oštrim zubima koji u tren oka mogu razderati ribarske mreže ne bi li se dočepale ulova, brzo se razmnožavaju i prepune su toksina koji zaustavljaju rad srca - sve ovo opisuje srebrnoprugu napuhaču (Lagocephalus sceleratus), najgoru noćnu moru svakog ribara, pogotovo onih ciparskih, koji već neko vrijeme muku muče upravo s ovim opasnim ribama.

Mogu narasti do 90 centimetara i težiti do devet kilograma, a ljudima koji žive od mora doslovce zagorčavaju život.

- Jedu sipe, hobotnice i lignje izravno iz mreže, ako ste ih i ulovili, ma zaboravite, nećete ih stići niti izvaditi na brod. Ovakve ribe su horor, prava katastrofa za more - kaže Loucas Georgiou iz Ayia Nape na istoku Cipra.

Upravo se taj otok, smješten na istočnom Mediteranu, nalazi na prvoj liniji morske invazije - kako piše The Telegraph. Tijekom posljednjih godina preko Sueskog kanala stiglo im je više od 800 životinjskih vrsta, i to iz tropskih voda Indijskog oceana - papigače, kozje ribe iz Crvenog mora, tamne mramornice, trube i nove vrste ježeva samo su neke od njih.

Čini se kako nove vrste zbog kristalno čistih zaljeva najviše vole rt Greco na krajnjem jugoistoku otoka. Invaziju je potaknulo i širenje Sueskog kanala, koji je promijenio razinu slanosti, a upravo je ona prije djelovala kao najveća prepreka migraciji.

Takozvana riba krastača poseban je izazov za ciparske ribare. Ne samo da lovi autohtone vrste, već je i vrlo otrovna. Meso joj, naime, sadrži toksine pa se ne može jesti, a lokalnim ribarima, koji nehotice ulove ovu vrstu, isplaćuje se nagrada u iznosu od tri eura po kilogramu, ali pod uvjetom da spomenutu ribu dovedu u luku. Ribe krastače jednom mjesečno spaljuju se u posebnim pećima, a godišnje ih se tako uništi oko 50 tona.

image
riba krastača
Paulo De Oliveira/Avalon/Profimedia

- Vrlo su agresivne, uništavaju mreže, jedu ulov iznutra... Osim toga, sadrže paralizirajući toksin - ako pojedete malo njihova mesa, prestat ćete disati. Nekoliko miligrama može vas ubiti. Pitali smo Japance jesu li zainteresirani za njihov uvoz, ali čak ih i oni smatraju previše otrovnima - rekao je Nikolas Michailidis iz odjela za ribarstvo.

"Strane" ribe iz Indijskog oceana i Crvenog mora zbog klimatskih promjena sve su češće i u Mediteranu. Svjetski fond za prirodu u lipnju je izvijestio kako se Sredozemlje zbog povišene temperature vode sve više pretvara u tropsko more: "S temperaturama koje rastu 20% brže od globalnoga prosjeka, Mediteran je najbrže zagrijavajuće more na planeti", upozorila je talijanska podružnica WWF-a.

- Ako ribe pridošlice, pogotovo ove opasne, uspijemo na vrijeme otkriti na Cipru, onda će druge zemlje imati dovoljno vremena da se pripreme za njihov dolazak. Jer s ovakvim zagrijavanjem mora Italija će, možda za 10 ili 20 godina, vjerojatno biti u istoj situaciji kao mi sad - rekao je morski biolog Demetris Kletou iz konzultantskog laboratorija za istraživanje mora i okoliša. Napominje i kako su neke riblje vrste s Cipra preko Grčke, Malte i Italije već stigle čak i do Gibraltarskog tjesnaca.

Sve češći stanovnik u ciparskim vodama je i riba lav - bodlje (tj. 13 leđnih peraja) su joj otrovne, ali meso joj je zato izuzetno ukusno. Julio Halal, instruktor ronjenja, kaže kako u posljednje dvije godine viđaju sve više riba lavova.

image
riba lav
Georgette Douwma/Sciencephoto/Profimedia

No, dobra vijest je to što su ribari na Cipru s vremenom naučili kako se rukuje ovom ribom - nose posebne i debele rukavice otporne na probijanje bodlji, a nakon što očiste ribu lava, prodaju je restoranima diljem otoka. A sve to dio je projekta "ReLionMed-Life" koji financira Europska unija i čiji je cilj pratiti te kontrolirati populaciju riba lavova u vodama Cipra.

Ipak, zbog invazije novih vrsta, mnogim ribarima prihodi od ulova smanjili su se za čak 50%. Neke je ta činjenica toliko obeshrabrila da su se povukli iz ribolova, iako su im obitelji desetljeća provodile na moru i živjele od njega.

Valja napomenuti kako su invazivne strane vrste jedan od pet glavnih izravnih uzročnika promjena u prirodi, koje se i mjerama Strategije EU za bioraznolikost do 2030. mora na odgovarajući način obuhvatiti.

Glavni uzroci još su promjene u korištenju tla i mora, izravno iskorištavanje organizama, klimatske promjene i onečišćenje.

Inače, na razini EU ova problematika regulirana je Uredbom (EU) br. 1143/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o sprječavanju i upravljanju unošenja i širenja invazivnih stranih vrsta. Uredbom se utvrđuju pravila za sprječavanje i upravljanje unošenjem i širenjem invazivnih stranih vrsta u EU-u te se žele smanjiti na najmanju moguću mjeru i ublažiti njihovi nepovoljni učinci na bioraznolikost i ekosustave EU-a, kao i na zdravlje ljudi i gospodarstvo.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
30. rujan 2021 16:30