SIGURNOST HRANE

Istek roka na drugom je mjestu razloga bacanja hrane, a mnogi je bacaju i kad je sigurna

‘Najbolje upotrijebiti do‘ datum je do kojeg hrana zadržava svoja kvalitativna svojstva ako je ispravno skladištena

Ilustracija

 Elis Cor/Alamy/Alamy/Profimedia

“Da, uvijek. Namirnice s istekom roka "upotrijebiti do" su opasne po zdravlje”. Tako je 24,9 posto ispitanika odgovorilo na pitanje o tome bacaju li hranu nakon isteka roka "upotrijebiti do" i što najbolje opisuje njihovu situaciju.

Njih 59,6 posto odgovorilo je kako to čine ponekad, prvo provjere je li namirnica upotrebljiva i ako ocijene da nije bace ju. “Nikada, rok je naveden formalno i ne bojim se da ću se razboljeti od konzumacije takve namirnice”, odgovorilo je na isto pitanje 15, 5 posto ispitanika.

Riječ je o statističkom istraživanju o otpadu od hrane u Republici Hrvatskoj koje je tijekom 2021. provelo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja prema novoj metodologiji Europske unije za praćenje otpada od hrane, a koje je obuhvatilo 1000 kućanstava i oko 2000 jedinica u poslovnom sektoru, te obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Istraživanje je provedeno u dvije faze. U prvoj je odabrani ispitanik iz kućanstva odgovarao na 20-tak pitanja vezanih uz hranu i otpad. U drugoj fazi su ti ispitanici 7 dana vodili Dnevnik u kojem su bilježili što su bacili od hrane, koliko su bacili, kako su postupili te koji je bio glavni razlog bacanja hrane.

Istraživanje je pokazalo kako u Republici Hrvatskoj godišnje u kućanstvima i poslovnom sektoru nastane 286.379 tona otpada od hrane ili 71 kilogram po stanovniku. Oko 76 posto otpada od hrane nastaje u kućanstvima, 14 posto u primarnoj proizvodnji uključujući OPG-ove, 5 posto u ugostiteljskoj djelatnosti, 3 posto u preradi i proizvodnji i 2 posto u maloprodaji i ostaloj distribuciji hrane.

Ispitanicima je postavljeno i pitanje: “Bacate li hranu nakon isteka roka 'najbolje upotrijebiti do'? Što od sljedećeg najbolje opisuje Vašu situaciju?”

Njih 22,1 posto odgovorilo je potvrdno: “Da, uvijek. Namirnice s istekom roka "najbolje upotrijebiti do" su opasne po zdravlje”.

Istovremeno je 60,6 posto ispitanika navelo: “Ponekad, prvo provjerim je li namirnica upotrebljiva i ako ocijenim da nije bacim ju” dok je 17,3 posto ispitanika odgovorilo: “Nikada, rok je naveden formalno i ne bojim se da ću se razboljeti od konzumacije takve namirnice”.

Kako je navedeno u zaključcima istraživanja, visoka je povezanost ova dva djelovanja. Tako 80 posto onih koji uvijek iskoriste namirnice nakon isteka roka „upotrijebiti do”, ujedno uvijek iskoriste namirnice nakon isteka roka „najbolje upotrijebiti do”.

Istek roka na drugom je mjestu (37 posto) razloga bacanja hrane, prvi koji je navela polovina kućanstava je prevelika količina kupljene/pripremljene hrane (52 posto). Na trećem mjestu po učestalosti bacanja je hrana koja je uništena/nejestiva (30 posto).

Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan koja se u svom parlamentarnom radu angažirala u poticanju smanjivanja bacanja i doniranja hrane kazala je ljetos kako rezultati istraživanja o rokovima trajanja pokazuju da se oko čak 9 milijuna tona hrane godišnje baci u EU iz razloga povezanih s oznakama trajnosti prehrambenih proizvoda.

- Građani, ali i ponekad i tvrtke, jednostavno ne razumiju razlike između „upotrijebiti do“ i „najbolje upotrijebiti do“. Iako nakon isteka ove druge oznake hrana može biti dobra za jelo još danima, tjednima, pa i mjesecima, ona se masovno baca na dan isteka. Podaci i statistike jasno pokazuju da je ili potrebno mijenjati odredbe o oznakama ili provesti sveobuhvatne edukacijske kampanje u cijeloj Uniji. Nova EU strategija „Od polja do stola“ predviđa reformu sustava oznaka, kako bi manje zbunjivale građane i tako smanjile bacanje hrane koja je sigurna za konzumaciju. Zakonski prijedlog će biti predstavljen 2022. godine – kazala je Borzan.

Nakon što je u Europskom parlamentu izglasana rezolucija o strategiji „od polja do stola” koja je ključan dio europskog zelenog plana i kojom se omogućava prelazak na održiv prehrambeni sustav Europske unije, važna tema bit će i označavanje hrane. Velike promjene očekuju proizvođače, trgovce i kupce. Strategija predviđa izmjene europskih propisa po pitanju označavanja porijekla, sadržaja, hranjivosti, metoda proizvodnje, oglašavanja i rokova trajanja prehrambenih proizvoda.

Evo i kako je značenje i razlika oznaka rokova trajanja pojašnjeno u edukativnoj knjižici recepata “Skuhat ću, neću baciti!” koju je u rujnu 2021. objavilo Ministarstvo poljoprivrede.

- „upotrijebiti do“ datum se nalazi na hrani koja je s mikrobiološkog stajališta brzo kvarljiva (npr. meso ili riba) i predstavlja tzv. „datum sigurnosti”, te znači da je hrana sigurna za konzumiranje do navedenog datuma, a nakon isteka toga datuma postaje nesigurna i ne smije se konzumirati

- „najbolje upotrijebiti do“ datum je do kojeg hrana zadržava svoja kvalitativna svojstva ako je ispravno skladištena te predstavlja tzv. „datum kvalitete“. Prehrambeni proizvodi označeni datumom „najbolje upotrijebiti do“ sigurni su i nakon isteka toga datuma ali postoji mogućnost nešto smanjene kvalitete (npr. smanjena hrskavost i sl.). Pri tome treba voditi računa da je ambalaža neoštećena, da je hrana čuvana u odgovarajućim uvjetima koje propisuje proizvođač te da nije došlo do promjene organoleptičkih svojstva te hrane (izgled, okus i miris).

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
06. veljača 2023 08:32